Vlast nema kapaciteta
BiH traži međunarodnu pomoć zbog migranata, spremna nova odluka
Međunarodna pomoć će se koristiti za potrebe rješavanja pitanja privremenog prihvata, smještaja i zbrinjavanja migranata
Ministarstvo sigurnosti BiH spremilo je odluku o traženju međunarodne pomoći u odgovoru na migrantsku krizu, koja će ići Vijeću ministara BiH na usvajanje, saznaje Fokus.ba.
Piše: A. DUČIĆ
Kako je navedeno u odluci, međunarodna pomoć će se koristiti za potrebe rješavanja pitanja privremenog prihvata, smještaja i zbrinjavanja migranata u Bosni i Hercegovini na lokacijama privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata “Lipa” i “Borići”.
Koordinaciju prijema međunarodne pomoći odluke će vršiti Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine i druge nadležne institucije i organi Bosne i Hercegovine.
Pitanje migrantske i izbjegličke krize u Bosni i Hercegovini datira od 2018. godine. Ovo posebno dolazi do izražaja tokom zimskih mjeseci gdje se zbog izrazito niskih temperature mora osigurati uslovan smještaj za migrante i izbjeglice tokom zime.
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine je, ističe se, poduzelo niz aktivnosti na uspostavljanju kampa za njihov privremeni smještaj i zbrinjavanje.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na 37. vanrednoj sjednici održanoj 21.12.2020. godine donijelo Odluku o uspostavljanju privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata “Lipa”na području Bihaća, a koji će biti montažni objekt kontejnerskog tipa i kapaciteta 1500 osoba.
No, obzirom da nadležni organi i institucije u Bosni i Hercegovini ne raspolažu sa materijalno-tehničkim sredstvima i opremom potrebnom za privremeno zbrinjavanje migranata i izbjeglica te se traži međunarodna pomoć u odgovoru na migrantsku krizu.
Ovom Odlukom Vijeće ministara Bosne i Hercegovine traži međunarodnu pomoć u odgovoru na migrantsku krizu. Međunarodna pomoć se traži u sljedećim sredstvima, opremi i materijalima: kontejneri za smještaj, higijenu i kancelarijski prostor – 135 komada.
Inače, BiH je do sada prema svim ocjenama relevantnih stranih organizacija, pa i zvaničnih tijela Vijeća Evrope i EU prilično loše odgovorila na migrantsku krizu, a posebno zbog činjenice da rukovodstvo RS-a, gdje je naglasniji Milorad Dodik, odbija svaku odgovornost za migrantsku krizu, a time i prihvat migranata na području RS-a.
Migrantska kriza je i sastavni dio Deklaracije proistekle sa Samita Evropske unije i zapadnog Balkana održan je 6. oktobra 2021. u Brdu pri Kranju, u Sloveniji.
– Upravljanje migracijama je zajednički izazov sa kojim se EU i Zapadni Balkan moraju zajedno suočiti u bliskom partnerstvu. Trebalo bi se fokusirati na oblasti kao što su poboljšanje sistema azila, hvatanje u koštac sa krijumčarenjem migranata i ilegalnim migracijama, proces vraćanja, upravljanje granicama, razmjena informacija i kapaciteti za prihvat. Partneri bi isto tako trebali još više raditi da poboljšaju sisteme vraćanja, uključujući sklapanje sporazuma o ponovnom prihvatu sa ključnim zemljama porijekla – stoji između ostalog u Deklaraciji.