Može li se dobiti bolovanje zbog stresa na poslu?

Koliko ste puta čuli od nekoga da kaže da je pod stresom? Često se to govori kolokvijalno i kada su neke mnogo manje stresne situacije u pitanju, tek da bi se dobilo na dimenziji subjektivno doživljenog stresa. Ipak, postoji li neka skala kojom se stvarno može izmjeriti nivo stresa, posebno ako se radi o poslu? Može li se tražiti i dobiti bolovanje ukoliko ste isuviše izloženi stresu na poslu. Za sad, čini se ne, ukoliko vam bolovanje ne odredi psihijatar. A kada je u pitanju Svjetska zdravstvena organizacija, ona je stres okarakterisala kao sindrom.

Stres, iscrpljenost i umor na poslu, Svjetska zdravstvena organizacija ocjenjuje kao sindrom, zbog čega je potrebno liječenje. Naredne godine bi se po ovom osnovu moglo dobiti i bolovanje u našoj državi.

„Vi imate puno odgovornih poslova kao što su policajci, vatrogasci, novinari, hirurzi ljudi o čijem zadatku u potpunosti zavisi nečiji život i to je mnogo značajno, samo ja ne znam kako će se u ovom našem sistemu to primjenjivati, a zakon je kao da sam ga ja izmišljala“, navela je Nermina Vehabović Rudež, psiholog i psihoterapeut.

Najvažnija je odgovornost prema sebi, navodi Rudež, naglašavajući da ni ona sama ne može nekome pomoći ako se ne osjeća dobro.

„I nama bi to koristilo, međutim mi smo se u ovoj struci naučili da pratimo svoje granice i da onog trenutka kad vidimo da nam nije dobro, da znamo reći ne mogu. Znači to je mnogo značajno.“

Iz Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS-a navode da su u potpunosti saglasni da ovakav vid zaštite radnika treba da postoji.

„Mi apsolutno moramo dovesti zakonsku regulativu na takav nivo da im čovjek bude u fokusu. Čovjek, a ne neko drugi. Dakle samo ovi ljudi mogu zdravi raditi svoje poslove i ljudi u svim drugim profesijama, ali ja sad govorim o pripadnicima MUP-a RS“, kaže Anica Jondić, predsjednik Sindikata radnika unutrašnjih poslova RS-a.

„Mi očekujemo od Fonda zdravstvenog osiguranja i Ministarstva zdravlja da se bave isključivo strukturnim problemom,a oni se odnose na nagomilane dugove zdravstvenog sistema, zloupotrebama bolovanja koje se javljaju već i sada i prije ovoga i treće, vezano za onaj broj ljudi koji na svom radnom mjestu ne izgaraju ni minimum od onog što bi trebalo podrazumijevati njihovu produktivnost“, istakao je Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.

Građani su saglasni u jednom, bolovanje je prijeko potrebno.

Koliko će se ovaj prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije primjenjivati u našoj državi, ostaje da se vidi naredne godine.