“Korone se nećemo riješiti dok se većina populacije barem jednom ne susretne s virusom”

Slovenski imunolog Alojz Ihan dao je veliki intervju za N1 televiziju. Govorio je o munjevitom dolasku delta soja korona virusa, komplikacijama prilikom cijepljenja, školskim prepirkama i budućem životu s virusom.

Trenutno smo, što se tiče broja zaraženih, u situaciji u kakvoj smo bili u oktobru prošle godine. Gdje ćemo biti u oktobru ove godine?

– Postoje faktori koji pogoršavaju situaciju, kao i oni zbog kojih će nam biti lakše. Istina je da je delta drugačija, mnogo zaraznija, zato je i moguće da će krivulja biti strmija i viša, ali istovremeno i uža pa će “kriza” trajati kraće vrijeme.

– Delta soj virusa ima mutaciju na mjestu vezivanja koja virusu omogućava brz ulazak u stanice. Stoga brzim ulaskom u stanicu virus dobiva vrijeme za dodatno umnožavanje prije nego što se aktiviraju antivirusni odbrambeni mehanizmi stanica sluznice. Kao rezultat toga nastaje hiljadu puta veća koncentracija virusa u sluznici u odnosu na “originalni”, vuhanski soj virusa.

– Ovo je loša vijest za tok bolesti jer veća količina virusa ranije uzrokuje upalu koja nakon prve sedmice infekcije može presudno preokrenuti tok bolesti u tipičnu upalu pluća. Kao rezultat toga, veći dio imunološki “naivnih” ljudi, koji još nisu došli u kontakt s virusom ili nisu cijepljeni, dobije teži oblik bolesti. Ujedno, ovo je loša epidemiološka vijest jer tako visoka koncentracija virusa u sluznici znači da vrlo male aerosolne kapljice sluzi, koje izdišemo već pri normalnom disanju, i zbog svog “bestežinskog” stanja još dugo ostaju lebdjeti u zraku.

– Stoga će mjere suzbijanja virusa kod delta soja biti veliko ispitivanje nepoznatog. Razmak i maske, kao što smo ih do sada prakticirali, svakako su bolji ni od čega, ali daleko od toga da se možemo osloniti na postojeće protokole zaštite kod mnogo zaraznijeg virusa. Ventilacija je mjera koja kod delte ima zasigurno još veću težinu nego prije, ali je općenito teže operativno izvodiva zbog naših zima i loše opskrbe odgovarajućim ventilacijskim uređajima.

A dobra strana?

– Vakcine su uveliko smanjila broj “naivne” populacije koja prvenstveno puni bolnice – dakle, ljudi koji nikada nisu bili u kontaktu s virusom odnosno njegovim komponentama. Na kraju, s takvim zaraznim virusom, koji je gotovo usporediv s vodenim kozicama, morat ćemo zaustaviti virus i epidemiju svojim tijelima, svojim imunološkim sistemom.

– I zna se kako možemo osposobiti naš imunološki sistem za borbu protiv dosadnog virusa na najmanje rizičan način – vakcinacijom. Vakcinisanim možemo dodati i one koji su preboljeli virus i koji su također zaštićeni od težeg oblika bolesti…

– Iako u posljednje vrijeme najviše razgovaramo o verzijama virusa, ne bismo trebali zanemariti širu priču. Ovo je priča o potpuno novom virusu SARS-CoV-2 s kojim se ljudska vrsta prvi put susrela prije godinu i po i ova uvertira bit će puna neočekivanih iznenađenja i preokreta, sve dok se većina populacije barem jednom ne susretne s virusom.

– Tada ćemo doći u novu, stabilniju fazu odnosa između nas i virusa. Gotovo svi ćemo imati dugotrajne memorijske T limfocite protiv virusa, a oni će nas zaštititi od ozbiljnijih bolesti. Čak i ako se budu pojavljivale nove verzije virusa, malo je vjerovatno da memorijski odgovor T limfocita neće dovoljno djelovati protiv starih verzija kako bi se spriječilo teže oboljenje.

– To znači da će epidemija, u današnjem smislu riječi, kada strahujemo zbog akutne preopterećenosti bolnica, konačno proći. O virusu i novim verzijama moći ćemo saznati više, što će nas još više neugodno iznenaditi, na primjer nove činjenice o uzroku hroničnih bolesti kod preboljelih. Ali tako veliku zdravstvenu i sveobuhvatnu društvenu krizu, kakvu je izazvala ova dvogodišnja uvertira, više ne očekujem.

– Nakon što svi svojim imunološkim sistemom budemo upoznati s virusom, cijepljenjem ili infekcijom, ući ćemo u mnogo mirniju, endemsku fazu odnosa s virusom. Virus će zaraziti nove i nove generacije djece i starijih osoba čiji će nivo antitijela pasti, ali se neće ozbiljnije razboljeti zbog memorijskih T limfocita. Sve ukazuje na to da ćemo ovaj korak u narednim mjesecima, početno upoznavanje s virusom, završiti jer će se vrlo vjerovatno zaraziti praktički svi koji zarazu još nisu preboljeli i nisu bili cijepljeni.

Dakle, je li pred nama zadnja teška zima?

– Vjerojatno da. Naravno, postoje scenariji koji mogu zakomplicirati budućnost ako se, na primjer, virus uspije promijeniti toliko da može potpuno izbjeći imunološki odgovor, što je malo vjerovatno jer je odgovor T stanica izuzetno širok i teško nastane druga verzija virusa koja bi mogla “skriti” sve svoje molekularne mete koje mogu napasti T limfociti.

– Trenutno evolucijski virolozi vide najveću mogućnost daljnjeg štetnog razvoja virusa uglavnom u dodatnom povećanju zaraze, iako, s druge strane, mnogi također vjeruju da je delta dostigla gotovo maksimum. Jer vodene kozice su, kao prototip najveće moguće zaraze, samo dva, tri puta zaraznije od delte.

Kada smo vas prošlog aprila, tokom prvog vala epidemije, pitali hoće li cijepljenje biti obavezno nakon dolaska cjepiva, bili ste protiv, odnosno mislili ste da to neće biti potrebno. Jeste li od tada promijenili mišljenje o obaveznom cijepljenju, s obzirom na nizak stepen cijepljenih?

– I dalje sam istog mišljenja, ali to je stvar subjektivnog načina razmišljanja, razmišlja li čovjek više kao osobni ili klinički liječnik ili više kao epidemiolog. Epidemiologu je bliža obaveza cijepljenja jer je to u određenom trenutku obično efikasnije. Kao liječniku, čini mi se da je naš zadatak obavljen onda kada se ljudima ponudi cjepivo i kada ih upoznaš s tim šta donosi odluka o cijepljenu ili necijepljenju.

– Mi liječnici, još od Hipokrata, nikada nismo tjerali ljude na liječenje. Naš zadatak je da ljudima opišemo najbolje zdravstvene opcije koje su u datom trenutku moguće i ponudimo im pomoć u njihovoj upotrebi. Pritom se također mora uvažiti da odluke ljudi, po našem mišljenju, mogu biti na njihovu štetu, to je tako. Ali u tom slučaju ljudima moramo i otvoreno reći za što su se odlučili.

– Nedavno sam se susreo s nalazima tridesetogodišnje pacijentice koja mi je prije dvije godine došla po savjet o dijagnozi limfoma. Imala je oblik koji je 95 posto potpuno i trajno izlječiv uz šestomjesečnu kemoterapiju. Zato sam joj rekao da ima sreće u nesreći jer postoje i limfomi kod kojih su ti postoci upravo suprotni te da bi trebala otići na liječenje i da će za godinu dana praktički zaboraviti na svoju bolest. Ipak se, uprkos mojim riječima, odlučila za alternativnu dijetalnu terapiju, što ne bi bilo pogrešno da joj to nije bio izgovor kako bi odbila onkološko liječenje.

– I sada, nakon dvije godine, umire bez mogućnosti liječenja jer, i da ga želi, njeno tijelo to više ne bi moglo podnijeti. Katastrofa, još se povremeno lošije osjećam kod pomislim da je mlada žena sebi jednom odlukom potpuno nepotrebno okončala život. Ali što sam više mogao učiniti? Upozoriti njenu rodbinu kako bi je “natjerali” na liječenje? Čak i ne smijem, ona je punoljetna i protiv mene bi moglo biti pokrenuto krivično gonjenje na sudu, ali činjenica je da zbog zaštite njene “slobodne volje” ona svaki trenutak može biti na groblju. Kao liječnik mogu reći svoje mišljenje, ali ljudi odlučuju, a mi liječnici to moramo prihvatiti kao činjenicu.

Nedavno je objavljeno izraelsko istraživanje prema kojemu su oni koji su preboljeli covid-19 bolje zaštićeni od delta soja od cijepljenih koji se nisu zarazili. Štiti li prirodni imunitet nakon preboljene zaraze stvarno bolje od zaštite cjepivom?

– Cjepivo stvara viši nivo antitijela od preboljenja zaraze. Istina je da se prilikom zaraze uspostavi šira zaštita T stanica protiv većeg dijela virusa, ne samo proteina. S vremenom, kada poslije cijepljenja nivo antitijela počinje opadati, zaštita od težeg obolijevanja nakon preboljene zaraze može se iskazati boljom, rekao je između ostalog slovenski imunolog Alojz Ihan u intervjuu za N1 koji u cijelosti možete pročitati OVDJE!