Pozorišne igre u Jajcu dio kulturnog identiteta, svetkovina umjetnosti, života

Svaki jubilej je prilika da se sumiraju ostvareni rezultati, provjere zacrtani ciljevi te, što je najvažnije, odrede smjernice daljnjeg razvoja. Ovogodišnje 40. Pozorišne/Kazališne igre u Jajcu značajni je jubilej ne samo ovog, najstarijeg u BiH festivala, već i bosanskohercegovačkog teatra uopće – kazala je dramaturginja Dubravka Zrnčić-Kulenović povodom dvostrukog jubileja jednog od najstarijih pozorišnih festivala u Bosni i Hercegovini, Pozorišnih/Kazališnih igara BiH u Jajcu – 50 godina od osnivanja (1971.) te 40 izvedenih festivalskih izdanja.

Zrnčić-Kulenović u razgovoru za Fenu podsjeća da su Pozorišne igre u Jajcu nastale na inicijativu teatarskih stvaralaca, u organizaciji Zajednice profesionalnih pozorišta BiH. Igre su bile prilika da se nakon jedne teatrske sezone okupe svi profesionalni teatri (tada sedam pozorišnih kuća) i izvedu svoju najbolju predstavu, uporede se sa drugim teatrima i učestvuju u kritičkom opserviranju svog umjetničkog dosega kao i eventualnih promašaja.

– Pozorišne igre su bile prilika da se prate i razvoj i sveukupni dometi bh. glumišta, da se afirmiraju umjetničke vrijednosti, te da se na taj način promoviraju Igre, ne samo kao teatarska manifestacija, već i kao festival od posebnog interesa za BiH u promicanju istinskih vrijednosti bosanskohercegovačkog stvaralaštva – naglasila je Dubravka Zrnčić-Kulenović.

Ona ističe da su nakon desetogodišnjeg prekida, Pozorišne/Kazališne igre obnovljene isključivo zahvaljujući podršci Grada Jajca i jajačke publike koja je tridesetogodišnjim prisustvom i angažmanom postala zanačajni dio Festivala. Ovoga puta je izostala inicijativa teatarskih kuća, već su je dali pojedinci, umjetnici kojima su Igre bile i učilište i prilika da dio svojih kreacija potvrde i putem Festivala.

Također naglašava da je izostala značajnija podrška državnih institucija tako da je Festival uveo selekciju, jer je u BiH “stasalo” 11 profesionalnih teatarskih kuća i nemoguće je bilo finansijski ugostiti sve ansamble.

– Velikim angažmanom direkcije Doma kuluture u Jajcu, za jubilarne 40. Pozorišne/kazališne igre pozvani su svi profesionalni teatri u BiH! To će, zasigurno biti dobra prilika da se prvobitni zacrtani ciljevi provjere, te odrede nove smjernice za buduće Igre. Jer Pozorišne/Kazališne igre su neophodne ne samo Gradu Jajcu, već i bh teatru – podvukla je Zrnčić-Kulenović.

Teatrologinja i glumica Ljiljana Čekić iz Banja Luke smatra da kontinuitet pozorišnih svečanosti, koje povremeno bivaju nazvane festivalima, trajanjem koje poznajemo od antičkih vremena dokazuju njihov značaj.

– Takođe, svojim opstojavanjem dokazuju da su festivali imanentni teatarskom životu. Poput ponornica oni se javljaju, žive i razvijaju da bi iščezli u teatru nenaklonjenim vremenima – istaknula je za Fenu Čekić.

Ona ističe da i najstariji bh. festival Pozorišni/Kazališni susreti u Jajcu u dugoj tradiciji slijedi neke od univerzalnih festivalskih postulata. Održava se u slavu umjetnosti, periodično, u tačno određenom terminu, značajan za sredinu u kojoj se održava, kao i za umjetnike koji svojom participacijom grade festivalski duh, imao je sudbinu ponornice, ali uprkos sličnosti sa inim festivalima unikatan je u svojoj estetici, kao i produkcijskom i umjetničkom izrazu.

– Susret profesionalnih kuća u središtu države, u gradu koji je vijekovima unazad bio prijestolnica bosanske države, prilika je da se ljudi iz struke pogledaju, spoznaju gdje su oni, a gdje drugi, isti, a ipak različiti. Susretanja su uvijek dobra i značajna. To je sajam, kongres, konferencija, skup, na kome ljudi iz iste profesije, koja je u ovom slučaju božanski začudna umjetnost, imaju priliku da vide nove tendencije, različita dostignuća, osobenosti estetskih izraza svoje esnafske sabraće… I upravo u tim susretima u kojima se generiše sinergija umjetničkih rukopisa leži značaj i suština pozorišnih festivala -podvukla je teatrologinja i glumica Ljiljana Čekić.

Ona smatra da važnost učešća na ovakvim manifestacijama nije samo kompeticijska. Ponekad nagrade odu/ne odu u prave ruke, ali umjetnost nepogrešivo postiže svoju namjeru dopirući do svakog gledaoca.

– Zato je važno biti dio ove svetkovine u slavu umjetnosti, zajedništva i života. Neka nas i dalje obasjava radost igre bosanskohercegovačkih umjetnika koja će nas svojim stvaralaštvom nadahnjivati, oplemenjivati i prosvjećivati – kazala je Čekić.

Reditelj i urednik Monografije “Pozorišne/kazališne igre BiH u Jajcu: 50 godina, 40 igara” Marko Misirača kaže za Fenu da kada neka institucija u zemlji i u društvu urušenih vrijednosti, u kojem se prečesto svoj pogled pokušava predstaviti kao jedini mogući i jedini ispravan, u društvu isključivosti i svakodnevne proizvodnje novih neprijatelja, uspije da “dogura” do dvostrukog jubileja – a ove godine Pozorišne/Kazališne igre BiH u Jajcu dostojno obilježavaju jubileje – to predstavlja jedan veličanstveni presedan koji nam svima još jednom daje nadu da stvari u kulturi i svakodnevici mogu da izgledaju drugačije od onoga što svakodnevno gledamo i slušamo u medijima.

– Jedna od najstarijih institucija kulture u BiH, Pozorišne/Kazališne igre BiH u Jajcu bile su prestižni festival za sva bosanskohercegovačka pozorišta. Mukotrpno i godinama pokušavalo se nakon rata ponovo povratiti stari sjaj Igara, u želji da ovaj grad i ovaj festival ponovo budu sjecište onog najboljeg u bh. pozorištima. Danas, kada svi mi pozorišni ljudi iz BiH i regiona sa radošću očekujemo ovogodišnje jubilarne 40. igre (i obilježavamo 50 godina od prvih izvedenih Igara), sretan sam jer mislim i vjerujem da se u ove dvije decenije obnovljenih poratnih Igara formiralo, uz one stare od kojih mnogi nažalost više nisu sa nama, i jedno novo jezgro ljudi okupljenih oko ovog festivala, prijatelja, svjedoka, učesnika – kazao je Misirača.

Marko Misirača smatra da uz izuzetno rukovodstvo Doma kulture koje u poratnom periodu vodi Festival (nekada je to činila Zajednica profesionalnih pozorišta BiH koja nažalost više ne postoji), da su tu sjajni ljudi mlađe i srednje generacije iz svih gradova BiH koji uzimaju učešće u radu okruglih stolova, selekciji, žiriju, promoviranju knjiga u pratećim programima…

– Vjerujem da smo dostojni osnivača i nosilaca teatarske vatre onih koji su u “Periklovo doba” za kulturu i pozorište, u bivšoj Jugoslaviji, bili zaduženi za kreiranje programa i život ovog festivala -naglasio je Misirača.

Reditelj Dino Mustafić istaknuo je u izjavi za Fenu da su Igre u Jajcu najznačajniji i najdugovječniji domaći festival najboljih pozorišnih ostvarenja. Tradicija obavezuje na kontinuitet, ali i podizanje standarda koji će u domenu renomea Igara biti umjetnički i kulturni amblem svih bosanskohercegovačkih autora i teatara koji imaju čast biti njegovim dijelom.

– Želim da ovom festivalu kojeg neizmjerno cijenim i poštujem, koji ima bogatu historiju velikih teatarskih imena generacija i generacija naših prethodnika, ovo društvo pruži finansijski i infrastrukturni značaj. Scena, ton, svjetlo i garderobe moraju biti savremeno opremljene za najkompleksnije produkcije, a festival treba otvarati za regionalne i internacionalne selektore – smatra Mustafić.

On je mišljenja i da se struka mora više involvirati i pitati umjesto da sve ovisi o eventualnom senzibiltetu moćnih političara.

– Igre u Jajcu su naš kulturni identitet koji se mora zaštiti i razvijati u duhu tehnološkog i estetskog smjera 21. stoljeća. Pozorišne igre moraju uvijek biti presjek najboljih godišnjih bosanskohercegovačkih ostvarenja i mjesto okupljanja teatarskih umjetnika u razmjeni kreativne energije i osjećaju strukovne solidarnosti zaštite scenske umjetnosti u BiH – podvukao je za Fenu Dino Mustafić.

Pozorišne igre Jajce 2021., koje se održavaju u organizaciji Doma kulture Jajce, trajat će od 25. augusta do 4. septembra uz sve mjere Kriznog štaba koje budu na snazi.