Poštovanje duha i principa Konvencije o statusu izbjeglica važnije nego ikada

U svijetu se danas obilježava 70 godina od usvajanja jednog od ključnih međunarodnih sporazuma – Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine. Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice, UNHCR, tvrdi da je ponovno obavezivanje na poštovanje duha i osnovnih principa konvencije danas važnije nego ikada.

Visoki povjerenik/komesar Ujedinjenih nacija za izbjeglice Filippo Grandi u svojoj kolumni povodom ove godišnjice naveo je da Konvencija i dalje štiti prava izbjeglica širom svijeta.

– Zahvaljujući Konvenciji, spašeni su milioni života. Danas, sedamdeset godina nakon što je konvencija sastavljena, od presudnog je značaja da međunarodna zajednica obrani svoje principe – dodao je Grandi.

Izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnih pokušaja nekih vlada da zanemare ili zaobiđu principe Konvencije, koji idu od protjerivanja i odbijanja izbjeglica i tražilaca azila na kopnenim i morskim granicama pa sve do prijedloga za prisilno premještanje izbjeglica u treće zemlje gde bi se njihovi zahtjevi obrađivali bez neophodnih zaštitnih garancija.

Grandi je naveo da gotovo ne postoji nijedan kutak na svijetu koji se u toku poslednjih sedam decenija nije suočio s izazovima prisilnog raseljavanja. Krajem prošle godine, broj ljudi iseljenih iz svojih domova, uključujući izbjeglice i interno raseljena lica, dostigao je 82,4 miliona – a to je broj koji se više nego udvostručio samo u posljednjoj deceniji.

– Iako se uzroci i dinamika raseljavanja ljudi stalno mijenjaju, Konvencija o statusu izbjeglica je evoluirala i odražava sve promjene do kojih je došlo. Kao savremeno utjelovljenje principa azila, u poslednjih 70 godina, dopunjena je nizom drugih značajnih pravnih instrumenata u oblasti jačanja prava žena, djece, osoba sa invaliditetom, LGBTIQ+ zajednice i mnogih drugih. Neke vlade, podilazeći uskogrudnom populizmu ili podstaknute populizmom, koji je često temeljen na pogrešnim informacijama, u poslednjih nekoliko mjeseci pokušavaju da odbace osnovne principe konvencije. Ali problem nisu ni ideali, ni jezik konvencije. Problem leži u tome kako osigurati da sve države to poštuju u praksi – istakao je Grandi.

Izbeglice i migranti, kako je naveo, i dalje kreću na opasan, a u nekim slučajevima i fatalan put preko pustinja, mora i planina, bježeći u strahu za život, ali međunarodna zajednica očigledno ne uspjeva da se ujedini u iznalaženju trajnih rešenja za te očajne ljude.

– Ili što je još gore, primjetne su i određene inicijative uskraćivanja azila izbjeglicama, pa čak i prepuštanja odgovornosti za zaštitu izbeglica i „skladištenja“ izbjeglica na drugim lokacijama. Pa ipak, ako najbogatije države, koje su blagoslovene i imaju najviše resursa, odgovaraju podizanjem zidova, zatvaranjem granica i odbacivanjem ljudi koji pristižu morem, zašto i drugi ne bi sljedili njihov primjer? Gotovo 90 posto izbjeglica na svijetu nalazi se u zemljama u razvoju ili u najmanje razvijenim zemljama. Kako bi te zemlje trebalo da protumače takvo nepoštovanje ideala zaštite? – dodao je Grandi u kolumni.

Naglasio je da postoji niz načina da se smanji broj prisilno raseljenih. Odlučne mjere za okončanje sukoba, borba za ljudska prava i poštovanje ljudskih prava, rješavanje problema degradacije životne sredine… sve to bi moglo da bude efikasno, jer bi doprinjelo rješavanju problema koji su osnovni uzroci raseljavanja ljudi.

– Mi koji smo bili te sreće da živimo u relativnom prosperitetu i stabilnosti ne možemo te darove uzimati zdravo za gotovo, a šok koji je izazvala pandemija covid-19 to jasno pokazuje. A oni koji smatraju da je Konvencija o statusu izbjeglica irelevantna ili kojima ona smeta, mogu jednog dana biti zahvalni za zaštitu koju im ona garantuje – naveo je Grandi.

Postoje, prema njegovim riječima, i određeni razlozi za optimizam. Konvenciji je dosad pristupilo 149 država potpisnica, što je čini jednim od međunarodnih ugovora s najsnažnijom podrškom. Kao i mnogi drugi instrumenti međunarodnog prava, Konvencija odražava zajedničke vrijednosti altruizma, samilosti i solidarnosti.

– Konvencija o statusu izbeglica iz 1951. godine je podsjetnik na našu želju i odlučnost da izgradimo bolji svijet. Sedamdesetogodišnjica njenog usvajanja predstavlja priliku da revitalizujemo našu posvećenost tom idealu – naveo je Grandi u svojoj kolumni, saopćeno je iz UNHCR-a.