Komšić: Dodik je svojim postupcima doveo u pitanje opastanak manjeg bh. entiteta

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Željko Komšić je u petak 23. jula izjavio kako je član Predsjedništva Milorad Dodik “svojim postupcima doveo u pitanje opstanak Republike Srpske”.

Komšićeva reakcija uslijedila je nakon što je Dodik izjavio je da visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nema pravo da nametne zakon o zabrani negiranja genocida, te da “RS treba da krene u proces disolucije”.

Dodik je naglasio kako RS odbacuje odluku visokog predstavnika Valentina Inzka, koji je koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

“Genocid se nije desio u Srebrenici. Srbi ne smiju da prihvate ovu odluku, ovo je zakucan ekser u mrtvački kovčeg BiH”, ustvardio je Dodik na konferenciji za novinare u petak.

Komšić pak smatra da je Dodik svojim postupcima “od davanja ordenja ratnim zločincima, preko raspisivanja neustavnih referenduma, do veličanja i slavljenja genocida”, čime je, istakao je Komšić, “na najozbiljniji način doveo u pitanje opstanak manjeg bh. entiteta”.

“Svaki daljnji korak u tome smislu, odnosno pokušaj provođenja zabrane rada institucija države Bosne i Hercegovine, značiće direktne posljedice u prvom redu po Dodika, a onda i po manji.bh entitet”, saopšteno je iz Komšićevog kabineta.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić očekuje da “demokratski dio međunarodne zajednice hitno proširi sankcije Dodiku”, naglašavajući kako je “on direktna prijetnja po stabilnost, mir i sigurnost ne samo regije nego i Evrope”.

Zakon koji čini sastavni dio ove Odluke stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog Zakona, na privremenoj osnovi sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova, saopšteno je iz Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u petak, 23. jula.

Odlukom visokog predstavnika kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kazniće se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.