Članovi CIK-a i novinari razgovarali o brojnim pitanjima o izbornom procesu u BiH

U organizaciji Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, a u okviru projekta “Podrška integralnom i inkluzivnom izbornom procesu u BiH”, od 9 do 11. jula ove godine u Neumu je održana trodnevna edukacija predstavnika vodećih medija u BiH pod nazivom “Jačanje kapaciteta medija za profesionalno praćenje i izvještavanje o izbornom procesu”.

S. DEGIRMEDNŽIĆ

Na ovom skupu kao predavači su učestvovali predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar i članovi Komisije Irena Hadžiabdić, Vanja Bjelica – Prutina i Suad Arnautović. Prvog dana seminara online je učešće u seminaru uzela i ekspertica ODIHR-a Giovanna Maiola.

Vijeće Evrope je prepoznalo značaj inkluzije što većeg broja subjekata u upoznavanju sa izbornim procesom, izbornim zakonodavstvom, postojećim rješenjima, ali i sa izazovima koje nosi potreba za unaprijeđenjem izbornog zakonodavstva, kao i drugim unaprjeđenjima u izbornom procesu, uključujući eventualna tehnička unaprijeđenja, uvođenjem novih tehnologija u izborni proces.

Ono po čemu je ovaj seminar jedinstven i drugačiji od ostalih, sličnih skupova jeste činjenica da je oko tridesetak medija iz cijele BiH prvi put na ovaj način moglo uzeti aktivno učešće u raspravi o svim aspektima izbornog zakonodavstva i izbornog procesa u BiH i dobiti pojašnjenja o svim nedoumicama i eventualnim nejasnoćama u vezi s kako određenim odlukama CIK-a tako i ulozi Komisije kako kod izmjena izbornog zakonodavstva tako i nadležnostima.

Posebno je važno što su članovi CIK-a pokazali izuzetan stepen saradnje i bili su spremni odgovarati na sva pitanja iz njihove nadležnosti i nisu izbjegavali, a na što su novinari u BiH inače navikli, odgovarati na pitanja koja nisu bila tema seminara.

Tokom višednevnih izlaganja i diskusije novinari su se upoznali sa svim detaljima izbornog zakonodavstva, a predstavljena je i inicijativa CIK-a s prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona BiH.

Najviše pitanja novinara upućenih članovima CIK-a odnosilo se na manipulacije u izbornom procesu, na do sada brojne primjere sramne uloge biračkih odbora u prevarama utvrđenim na izborni dan,ali i pojavom imena umrlih osoba na Centralnom biračkom spisku što se dešava godinama, kao i na to da političke partije često kandidirajući osobe koje su već na funkcijama, te kasnijim njihovim odricanjem od osvojenog mandata izigravaju i krše volju birača.

Iz odgovora članova CIK-a jasno je koliko je važno donijeti izmjene Izbornog zakona BiH koje će doprinijeti poboljšanju izbornog procesa u BiH.

Poznato je da će konačnu odluku o izmjenama Izbornog zakona donijeti zakonodavac, odnosno Parlamentarna skupština BiH i da na tim izmjenama radi i parlamentarna Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva, a u čijem radu ne učestvuju članovi CIK-a, jer dijelu članstva Komsiije SNSD i HDZ osporavaju legitimitet, iako su oni izabrani u Predstavničkom domu PSBiH.

No, uprkos tome CIKBiH je pripremio svoje izmjene, a koje su kako je za Fokus podsjetio Željko Bakalar, predsjednik CIK-a obaveza BiH na putu ka članstvu u Evropsku uniju, ali i prema više presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu.

– Zbog toga, bez obzira što mi nismo poželjni u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu izbornog zakonodavstva, mi nismo željeli sjediti skrštenih ruku i radili smo duže od dva mjeseca na izmjenama Izbornog zakona i smatramo da smo došli do kvalitetnih prijedloga u doređenim segmentima. Inicijativa Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) predviđa uvođenje nekih novih pojmova, poput preuranjene kampanje, zloupotrebe javnih sredstava u takozvanoj dužnosničkoj kampanji, govora mržnje, ranog glasanja, vanrednih izbora, vanrednih okolnosti i izborne tehnologije.

Ponuđena su rješenja za bolje definiranje mandata, kompenzacijskih mandata, izvršne funkcije, kao i rješenja za istovremeno obnašanje izvršne funkcije, finansiranja izbora u slučaju neusvajanja budžeta te su prezentirani modeli formiranja biračkih odbora i uvođenje normi za sprečavanje trgovine mjestima u biračkim odborima- kazao je Bakalar.

Dalje, kada su izmjene Izbornog zakona BiH u pitanju, a koje je inicirao CIK, propisana je i obavezna elektronska registracija za glasanje izvan Bosne i Hercegovine, uz obavezu dostavljanja validnih dokaza o identitetu i boravištu izvan zemlje, uvedena je i obaveza elektronske prijave političkih subjekata za ovjeru na izborima, kao i obaveza obavještavanja javnosti u postupcima u vezi s prigovorima i žalbama.

Također, propisana je mogućnost izricanja najstrožih sankcija političkim subjektima koji opstruiraju izborni proces na bilo koji način.

Također, pojasnio je Bakalar intencija CIK-a je uvesti nove tehnologije u izborni proces što bi znatno utjecalo na smanjenje manipulacija i drugih nepravilnosti. Prvobitna projekcija je da bi za realizaciju te ideje bilo neophodno osigurati oko 10 miliona KM.

Među izmjenama Izbornog zakona koje predlaže CIK, naveo je Bakalar je i to da bi nositelju javne funkcije izričito bilo zabranjeno korištenja javnih resursa u bilo koju vrstu izborne kampanje ili ličnu promociju ili promociju političkog subjekta, a CIK se bavio i problemom govora mržnje i vanrednih izbora.

-U cilju unapređenja preporuka OSCE-a, ugrađena je i definicija govora mržnje i proširen vremenski okvir u kojem takav govor zabranjen, a zbog sve većeg utjecaja socijalnih mreža uvedene su odredbe za preuranjenu kampanju. Također, riješeno je pitanje obaveznog preispitivanja broja mandata iz svake izborne jedinice svake četiri godine, od državnog i entitetskih parlamenata, te alternativnog rješenja, kojim se daje ovlast CIK-u da to pitanje regulira posebnom odlukom u slučaju da državni i entitetski parlamenti ne ispune tu obavezu. Predloženi su i povećani iznosi novčanih sankcija u krivičnim odredbama zakona, a u Izborni zakon po prvi put bi se uveo institut vanrednih izbora, ali samo u slučajevima kada i ukoliko to Ustav Bosne i Hercegovine dozvoljava i omogućava – naglasio je Bakalar, podsjetivši da rješenja koja podrazumijevaju izmjene Ustava podrazumijevaju politički dogovor .

Ured Vijeća Evrope u Sarajevu seminar u okviru istog projekta za medije u BiH održat će i u septembru ove godine u Neumu.