Dom naroda podržao Prijedlog zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PS BiH) usvojio je u prvom čitanju Prijedlog zakona Vijeća ministara o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku pred Državnim sudom, prema kom je dužina trajanja razumnog roka usklađena s praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Ovim Prijedlogom propisani su način, uvjeti i postupak zaštite prava tokom sudskih postupaka koji se vode pred Državnim sudom, te mogućnost žalbe zbog povreda prava na suđenje u razumnom roku, koje podrazumijeva i period istrage u Tužilaštvu BiH. Ranije je Prijedlog usvojen u Predstavničkom domu, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

Na sjednici Doma naroda Prijedlog je usvojen jednoglasno, sa 13 glasova.

Predsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović je kazao da je Zakonodavno-pravni sektor Ustavnopravne komisije utvrdio da je Prijedlog zakona usklađen i usaglašen sa uslovima pravnog sistema BiH.

Nacrt zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku koji je predložilo Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, prema mišljenju pravnih stručnjaka, neće riješiti problem dugotrajnih procesa jer ne definiše jasne rokove, dok pojedini smatraju i da je potrebna veća disciplinska odgovornost sudija i tužilaca zbog propusta u radu, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

U samom dokumentu navedeno je da su definisani kritеriјumi zа оcјеnu trајаnjа suđеnjа u rаzumnоm rоku uključujući sve okolnosti predmeta, kao što su složenost postupka, ponašanje Suda i Tužilaštva BiH, dužina trajanja postupka, “značaj” predmeta, kao i nepredviđene vanredne okolnosti.

Prema ovom Prijedlogu zakona, prilikom odlučivanja o zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku uvažavaju se sve okolnosti predmeta koje se odnose na složenost u činjeničnom i pravnom smislu, ponašanje Suda i drugih organa, dužina trajanja postupka, ponašanje podnosioca pravnog sredstva, značaj koji predmet ima za podnosioca pravnog sredstva i nepredviđene vanredne okolnosti.

“Dužina trajanja razumnog roka utvrđuje se u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu”, navodi se u ovom zakonu.

U slučaju kršenja prava na suđenje u razumnom roku, zbog nematerijalne štete prouzrokovane ovim kršenjem, stranci bi se isplatila novčana naknada u visini od 500 do 3.000 KM.

BIRN BiH je ranije pisao kako dugotrajni postupci pred sudovima u BiH, a koji se dešavaju najčešće zbog nedostataka u organizaciji pravosuđa, dovode do sistemskog kršenja prava građana.

Početkom ove godine u saradnji Ustavnog suda u Bosni i Hercegovini i AIRE centra za Zapadni Balkan predstavljen je i “Vodič – suđenje u razumnom roku”, u kojem se navodi da javnim vlastima ne može biti svejedno koliko efikasno se ostvaruju prava subjekata pod njihovom jurisdikcijom i zašto se, zbog nastalih sudskih zaostataka, plaćaju značajne novčane kompenzacije.