Revizori o Tužilaštvu BiH: Nema ni organizacije radnih mjesta niti kriterija za plaće

Državni revizori u proteklom periodu češljali su dokumentaciju o radu Tužilaštva BiH te su objavili svoj konačni izvještaj za 2020. godinu, koji se dijelom podudara i sa nalazima britanske sutkinje Joanne Korner koji su u organizaciji OSCE-a predstavljeni lani.

Piše: A. DUČIĆ

Baš kao i sutkinja Korner i državni revizori su u svom izvještaju ustanovili da je organizaciona struktura Tužilaštva BiH na čelu s glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić ostala nepromijenjena.

Kako su objasnili revizori, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji donesenoj još 2014. sistematizovano je 320 radnih mjesta za obavljanje stručnih i administartivnotehničkih poslova u Upravi Tužilaštva (Kabinet glavnog tužioca, Ured registrara, Odjel za istrage i podršku svjedocima, Ured sekretara, Odjel za odnose sa javnošću, Odjel za pravne, druge stručne, administrativno-tehničke i opće poslove, Odjel za materijalno-finansijske poslove, Odjel za IKT i obradu elektronskog dokaznog materijala i Odjel za sigurnost).

Odlukom VSTV-a utvrđeno je da će ukupan broj tužilaca u Tužilaštvu biti 63. Dakle, za obavljanje poslova u Tužilaštvu predviđena su ukupno 383 radna mjesta. Nadalje, ističu revizori, shodno članu 14. stav (3) Zakona o Tužilaštvu BiH i članu 4. stav (1) Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva unutrašnju organizaciju posebnih/tužilačkih odjela (Posebni odjel za ratne zločine, Posebni odjel za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju i Odjel III) uređuju rukovodioci tih odjela internim pravilnicima koje odobrava glavni tužilac.

– Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji posebnih/tužilačkih odjela nikada nisu doneseni, što znači da u okviru ovih odjela formalno pravno nisu sistematizovana radna mjesta. Glavni tužilac vrši raspored i osoblja za stručnu podršku i ostalog osoblja za podršku radu tužilačkih odjela prema potrebama posla tako da može narediti privremeni ili stalni premještaj ovih zaposlenika iz jednog u drugi tužilački odjel. Ovo osoblje je formalno pravno raspoređeno u odjele u okviru Uprave tužilaštva (Ured registrara, Odjel za istrage i podršku svjedocima i dr.). U postupku revizije je prezentovana organizaciona struktura (posložena radna mjesta u organizacione cjeline) koja ne odražava stvarno funkcionisanje institucije, tako da se pouzdano ne mogu utvrditi ovlaštenja i odgovornosti za odvijanje procesa unutar i između organizacionih jedinica. Također, nepostojanje precizno utvrđene organizacione strukture i precizno utvrđenih kriterija za razvrstavanje radnih mjesta predstavlja rizik i za pouzdano utvrđivanje pravilnosti obračuna i isplate plaća zaposlenih – ističu revizori.

Dalje navode da su u izvještajima u periodu 2015.-2019. godina ukazivali na potrebu definisanja organizacione strukture tužilačkih odjela kako je to predviđeno relevantnim propisima, odnosno uspostavljanje organizacione strukture Tužilaštva koja odražava stvarno funkcionisanje institucije.

Tužilaštvo je u 2018. godini formiralo radnu grupu čiji je zadatak usklađivanje Pravilnika o unutrašnjoj organiazaciji sa relevantnim propisima, ali akivnosti po predmetnom pitanju, ističu revizori, nisu okončane do datuma sačinjavanja ovog Izvještaja

Nadalje, ističe se u izvještaju, Zakonom o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH utvrđene su plaće, naknade i određena materijalna prava sudija, tužilaca i određenih kategorija stručnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine. Predmetnim Zakonom utvrđene su osnovne mjesečne plaće glavnog tužioca, tužioce, šefove odsjeka, sekretara Tužilaštva i stručne saradnike-pomoćnike tužioca.

Međutim, pored navedenih kategorija radnih mjesta, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva utvrđene su i druge kategorije radnih mjesta.

– Podjela radnih mjesta u dvije grupe izvršena je bez jasno definisanih kriterija tako da se ne može utvrditi princip po kome su radna mjesta razvrstana u jednu ili drugu grupu niti se može utvrditi princip po kome su radna mjesta razvrstana u platne razrede (rukovodilac odjela prima plaću po jednom, a ostali zaposleni u istom odjelu po drugom zakonu, u okviru istog odjela jedan zaposlenik prima plaću po jednom, a drugi zaposlenik po drugom zakonu i sl.). Dugogodišnja problematika definisanja kriterija za utvrđivanje platnih razreda radnih mjesta predviđenih Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji još uvijek nije okončana. Prema informacijama koje smo dobili čeka se konačno usvajanje novog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji kako bi se pristupilo daljnjem rješavanju problema – kaže se u izvještaju.

Dalje navode da je u 2020. godini šest osoba ostvarilo povećanje plaće po ovom osnovu tj. prešlo u viši platni razred.

– U našim ranijim izvještajima smo ukazivali da navršene godine radnog staža nisu odgovarajući kriterij za napredovanje unutar platnih razreda s obzirom na to da je povećanje plaća po ovom osnovu, u procentu od 0,5% godišnje, opšte pravilo koje se primjenjuje za sve zaposlene shodno zakonima o plaćama. Također smo sugerisali da je potrebno definisati platne razrede prema složenosti poslova, te definisati kriterije za napredovanje unutar platnih razreda kako je to prisutna praksa u ostalim institucijama zakonodavne i izvršne vlasti Bosne i Hercegovine – ističe se u ovom izvještaju.

Tužilaštvo je u ostavljenom roku dostavilo komentare na Nacrt izvještaja o obavljenoj finansijskoj reviziji za 2020. godinu. U komentarima su prezentovane informacije o preduzetim aktivnostima na rješavanju preporuka vezanih za uspostavu organizacione strukture prema relevantnim propisima, te obrazloženja na date nalaze revizora vezane za provođenje procedure javne nabavke za usluge ekshumacija.