Zašto su gradovi u BiH zatrpani smećem?

“Trebaju da svaki dan voze smeće. Nema kiša, nije zaleđeno, klizavo, mogu doći. Treba apelovati na Komunalno preduzeće Rad”, kaže Sarajka Emina, odgovarajući na pitanje novinara Radija Slobodna Europa (RSE) zbog čega su neki dijelovi Sarajeva danima zatrpani smećem.

Ona dodaje kako ima i građana koji su nemarni i koji ostavljaju smeće na svakom koraku. Dodaje, da bi se zbog toga trebao uvesti i neki sistem kažnjavanja.

“Mi smo se ovdje malo i kultivisali, pa ako imate viška hljeba, stavite ga u drugu kesu, kako bi neko mogao iskoristiti. Ali kad su prepuni kontejneri, smeća ima jako puno i na podu”, dodaje Emina.

Pojedini dijelovi Sarajeva u posljednjim mjesecima danima su bili su zatrpani smećem. Građani su fotografije s prepunim kontejnerima objavljivali na društvenim mrežama. Smeće su raznosili psi lutalice, ali i ptice.

Mirza Ramić, iz Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća (KJKP) Rad, kazao je za RSE da je problem nastao zbog neadekvatnog odlaganja otpada u posebnim kontejnerima zvonastog tipa.

“Pored zvonastih, ti kamioni prazne i podzemne i polupodzemne kontejnere. Ukupno imamo trenutno četiri vozila, koja su angažovana na tim poslovima. Kroz nekih destak dana očekujemo i peto vozilo, koje će biti osposobljeno i angažovano upravo na pražnjenju kontejnera ovog tipa. A prema sastanku koji je održan s Vladom Kantona Sarajevo (KS) obećano je od strane Vlade Kantona, da će preko Civilne zaštite izvršiti se nabavka dodatna dva vozila”, dodaje Ramić.

Rijad Tikveša, Udruženje za zaštitu i unapređenje okoliša, prirode i zdravlja „Ekotim“ ističe za RSE kako se zna dogoditi da Komunalno preduzeće Rad čeka između sedam i trideset dana da se isprazni kontejner za odvojeno sakupljanje otpad.

“Ti kontejneri nisu nabavljani stihijski, nego su nabavljeni uz odobrenje i suglasnost Javnog komunalnog preduzeća Rad. Njima sad možda fali kamiona da bi praznili te kontejnere, ali kamioni su nešto što se mora nabaviti”, naglašava Tikveša.

Nedostatak vozila za odvoz smeća

O ovom problem prije desetak dana oglasio se i premijer Kantona Sarajeva Edin Forto koji je obećao da će se očistiti grad.

“Primamo veliki broj prigovora na neredovan odvoz smeća. Svjesni smo problema i on je stvaran. Akciju čišćenja nećemo obustavljati, niti ćemo je proglašavati naredne godine. Bit će neprestana. Nećemo se zaustaviti dok grad ne zablista. Zatekli smo preko 40 neregistrovanih vozila u KJKP Rad, nezapočete obavezne tendere za održavanje i rezervne dijelove, kao da je neko odlučio da će poslije njega biti potop. Neće biti potop. Očistit ćemo sve”, napisao je na duštvenim mrežama Forto.

Tikveša iz Udruženja “Ekotim” dodaje kako je KJKP Rad u posljednjih petnaest godina dobivao sredstva za nabavku vozila i opreme, s toga je čudno da se pravdaju da nemaju dovoljno vozila.

“Još od 2005. godine, kad je odbren prvi projekat Javno komunalno preduzeće je dobilo međunarodna sredstva za uspostavu sortirnice i postavljanje prvih 420 kontejnera 1.100 litara. Nakon toga, ono što smo mi primijetili, recimo, u posljednje dvije godine, da je nabavljeno potpuno novo vozilo, koje je trebalo da prazni te kontejnere za plastiku i papir, međutim to vozilo smo vidjeli u noćnim satima da prazni sve redom kontejnere, tako da jednostavno ne odvajaju otpad”, naglašava Tkiveša.

Ramić iz KJKP Rad dodaje kako treba mnogo raditi na promjeni svijesti građana o tome kako odlagati i reciklirati otpad.

“Ljudi ne žele da se informišu, a između ostalog i oni koji imaju informacije kako i na koji način se vrši razdvajanje, odnosno odlaganje otpada, u noćnim satima odlažu svoj kabasti, građevinski otpad unutar kontejnera, pored kontejnera, i pored tih problema s kojima se susrećemo imamo problem neadekvatnog parkiranja motornih vozila, koja se parkiraju ispred samih posuda, na način da onemogućavaju njihovo pražnjenje”, objašnjava Ramić.

Smeće politički problem ili nemar građana?

Prema riječima Tikveše u problem neadekvatnog odlaganja otpada prste je uplela i politika.

“Radnici Rada zaista rade kvalitetan posao kad je u pitanju prikupljanje i deponovanje otpada. Međutim, problem je što se mnogo politika petlja i u rad Komunalnog preduzeća i u njihove interne politike, gdje mi imamo različite slučajeve projekata da budu odobreni za komunalno preduzeće, a onda na kraju projekta nemamo nikakve rezultate. Možete provesti kampanju edukacije i učiti ljude da treba odvojeno sakupljati otpad, ali onog trenutka kad dođe kamion i kad sve odveze zajedno, sve što ste uradili tom kampanjom, vi ste pokazali ustvari suprotno“, dodaje Tkiveša.

Da politika ima povremeno svoje prste i u problemima kao što je odvoz smeća u gradovima, slaže se i Hajdar Arifagić, ekolog i nekadašnji urednik gradske kronike u listu Oslobođenje.

“Nadlaženosti nad komunalnim poduzećem ima kanton. Kad je Grad Sarajevo bio jedinstvena društveno-politička zajednica, taj grad bio je mnogo čišći, jer je ljudima koji su vodili gradsku politiku bilo stalo da Sarajevo bude čisto i uredno. Nakon što su kantoni preuzeli da vode poslove po gradovima i opštinama, sve su se te nadloženosti „izmuljale“, danas možemo reći da je ovo i politički problem“, naglašava Arifagić.

S druge strane, Ramić iz KJKP Rad smatra da treba uvesti i efikasniju kaznenu politiku prema onim građanima koji su nemarni.

“Trenutno nemamo adekvatnu kaznenu politiku. Još 2018. godine detektovano je da je nedovoljan broj inspektora na kantonalnom nivou, kada je u pitanju sama kaznena politika, nedovoljan broj eko-redara”, smatra Ramić.

Na 250 lokacija u Kantonu Sarajevo postavljeno je 850 klasičnih kontejnera i 9.000 kanti. Na 100 lokacija su postavljeni zeleni otoci sa zvonastim, polu-podzemnim i podzemnim kontejnerima.

Problemi sa odlaganjem smeća u Mostaru

S problemom smeća godinama se suočava i Mostar, a posljedice toga mogu se tražiti i u neodržavanju izbora i nepostojanja Gradskog vijeća punih dvanaest godina.

Građani su u više navrata tijekom 2019. godine blokirali odlaganje otpada u deponiju Uborak koja se nalazi pored prigradskih naselja sjeverno od Mostara.

Mještani tvrde da se na tu deponiju, osim komunalnog, godinama odlagao i nedozvoljeni životinjski, te medicinski otpad.

U četvrtak 10. lipnja 2021. Godine u Mostaru je održana tematska sjednica Gradskog vijeća na kojoj razmatrana trenutna situaciju i budućnost regionalnog odlagališta komunalnog otpada Uborak – Buđevci.

Istaknuto je kako su u proceduri izmjena i dopuna Prostornoga plana Grada Mostara nakon čega će se odrediti lokacija za deponiranje otpada u Gradu, a ako bude potrebe inicirat će se prema višim razinama vlasti izmjene i dopune prostornih planova Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), Federacije BiH (FBiH) i države BiH u kojima bi se utvrdila lokacija za deponiranje otpada u Gradu Mostaru.

Također, zaključeno je da Grad Mostar osigura financijska sredstva predviđena Planom prilagodbe upravljanja otpadom za regionalnu deponiju Uborak-Buđevci Mostar putem grant sredstava s većih razina vlasti i međunarodno financijskih organizacija te kreditnim zaduženjima kod banaka.

Koliko smeća proizvode građani BiH?

Bosna i Hercegovina je u 2019. godini generirala 1,2 milijuna tona komunalnog otpada, što je za 1,3 posto manje nego u 2018. godini, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Jedan stanovnik Bosne i Hercegovine proizveo je u prosjeku 352 kilograma komunalnog otpada u 2019. godini, tri kilograma manje nego u 2018. godini.

U 2019. javnim odvozom je prikupljeno 933.455 tona komunalnog otpada, što je 1,3 posto više u poređenju sa 2018.

Podaci koji ukazuju na porijeklo stvaranja prikupljenog komunalnog otpada pokazuju da je najveći porast bio registriran u sakupljanju otpada iz domaćinstava, što je u odnosu na 2018. iznosilo 2,1 posto ili 15 hiljada tona.

Preko 1.130.000 tona otpada je prispjelo na kontrolirana odlagališta otpada, od toga je trajno odloženo 95 posto otpada, kao opcija zbrinjavanja.

Stopa odlaganja komunalnog otpada pala je na 0,6 posto u 2019. godini, što je neznatan pad u odnosu na 2018.

Trenutni trend ukazuje na to da treba učiniti više na prevenciji stvaranja otpada, kao i na značajnom povećanju stope recikliranja u narednim godinama, ističu u Agenciji za statistiku BiH.

Ove podatke Agencija je prikupila na osnovu izvještaja o radu javnih komunalnih poduzeća u BiH.