Nivo proizvodnje u 2021. će ostati ispod trendova prije COVID-19

Svjetska banka je objavila u svom izvještaju Globalni ekonomski izgledi iz juna 2021. da očekuje da će rast svjetske ekonomije u 2021. doseći nivo od 5,6 posto, što je najbrži oporavak od recesije u proteklih osamdeset godina, prvenstveno usljed snažnog oporavka nekoliko velikih ekonomija.

Međutim, mnoga tržišta u nastanku i zemlje u razvoju će se i dalje boriti s pandemijom COVID-19 i njenim posljedicama.

Uprkos oporavku, globalna proizvodnja će do kraja ove godine biti za oko dva posto manja nego što se prognoziralo prije pandemije. Oko dvije trećine tržišta u nastanku i zemalja u razvoju neće nadoknaditi pad dohotka po glavi stanovnika do 2022. U ekonomijama s niskim dohotkom, gdje vakcinacija kasni, posljedice pandemije su poništile ranije uspjehe u smanjenju siromaštva te povećale neizvjesnost i dugotrajne izazove.

Predsjednik Grupacije Svjetske banke David Malpass izjavio je da, iako su primjetni ohrabrujući znaci globalnog oporavka, pandemija i dalje donosi siromaštvo i nejednakost ljudi u zemljama u razvoju širom svijeta.

– Koordinirane globalne aktivnosti su od ključnog značaja za ubrzanje distribucije vakcina i smanjenja duga, naročito među zemljama s niskim dohotkom. Kako zdravstvena kriza bude popuštala, kreatori politika će morati raditi na prevazilaženju dugoročnih efekata pandemije i poduzimati korake na poticanju zelenog, otpornog i inkluzivnog rasta, uz očuvanje makroekonomske stabilnosti – rekao je Malpass.

Kada su u pitanju velike ekonomije, predviđa se da će rast Sjedinjenih Američkih Država ove godine dostići 6,8 posto, što je odraz velikog obima fiskalne podrške i popuštanja pandemijskih ograničenja.

Očekuje se da će Kina ove godine imati stopu rasta od 8,5 posto, zbog oslobađanja potisnute tražnje.

Za tržišta u nastanku i ekonomije u razvoju, u cjelini, ove godine se predviđa rast od šest posto, zasnovan uglavnom na većoj potražnji i rastu cijena sirovina. Međutim, u mnogim zemljama oporavak zaostaje zbog ponovnog povećanja broja zaraženih sa COVID-19 i kašnjenja vakcinacije, kao i zbog povlačenja podrške politika u nekim slučajevima.

Očekuje se i da će dohodak po glavi stanovnika u mnogim tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju ostati ispod nivoa prije pandemije, a predviđa se i da će se usljed tih gubitaka pogoršati zdravstvena, obrazovna i materijalna deprivacija u tim državama.

U izvještaju je navedeno da je, u poređenju s posljednjih pet globalnih recesija, ova iz 2020. dovela i do najmanjeg pada inflacije, ali i do njenog najbržeg povećanja nakon toga.

Iako će globalna inflacija najvjerovatnije i dalje rasti u nastavku ove godine, očekuje se da će se zadržati unutar ciljanog raspona u većini zemalja koje vode politiku ciljane inflacije. U tržištima u nastajanju i zemljama u razvoju u kojima inflacija bude prekoračila tu granicu, odgovor monetarne politike možda neće biti nužan, pod uslovom da se radi o privremenoj pojavi i da inflaciona očekivanja ostanu stabilna, saopćeno je iz Svjetske banke.

Direktor za izglede Grupacije Svjetske banke Ayhan Kose smatra da viša globalna inflacija može usložiti izbor politika na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju u narednim mjesecima, s obzirom na to da se neke od tih ekonomija još uvijek oslanjaju na ekspanzivne mjere podrške kako bi osigurale trajan oporavak.

– Ukoliko ne budu prevaziđeni rizici koji stvaraju rekordno visok dug, te ekonomije će i dalje biti osjetljive na šokove finansijskog tržišta, ukoliko povjerenje investitora opadne zbog pritiska inflacije u razvijenim ekonomijama – dodaje Kose.

Rast cijena hrane i ubrzanje agregatne inflacije mogu pojačati izazove u pogledu nesigurnosti snabdijevanja hranom u zemljama nižeg dohotka. Kreatori politika u tim državama trebali bi spriječiti da rastuće stope inflacije destabiliziraju inflaciona očekivanja i oduprijeti se mogućem uvođenju subvencija ili kontrole cijena, što bi moglo stvoriti pritisak na rast cijena hrane na globalnom nivou.

Nasuprot takvim mjerama, korisnije bi bile politike usmjerene na povećanje obima programa socijalne zaštite i unapređenje logistike i jačanje klimatske otpornosti domaćih izvora hrane, navedeno je, između ostalog, u izvještaju.