Odluka VSTV razočarala pravnice s hidžabom: Skini maramu ako hoćeš posao
Odluka Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH o zabrani nošenja vjerskih obilježja u pravosudnim institucijama zemlje razočarala je one kojih se direktno tiče, a još je i problematičnija kada se uzme u obzir da je takvu odluku donijela institucija koja zapravo treba štititi ljudska prava i slobode.
Da pomenuta odluka ujedno predstavlja i teško kršenje ljudskih prava, diskriminaciju i organičavanje vjerskih sloboda, smatra diplomirana pravnica sa hidžabom Dženita Kaliman iz Sarajeva.
Dženita Kaliman
U razgovoru za Anadolu Agency (AA) ističe kako je veoma razočarana odlukom VSTV-a te da nakon nje strahuje od pronalaženja posla u struci.
Nošenje hidžaba, kako kaže, nikada je nije ometalo u obavljanju bilo kojeg posla.
“Veoma sam razočarana odlukom obzirom da je BiH multietnička zemlja gdje se toliko potencira suživot i jednakost svih građana. Očito je to sve mrtvo slovo na papiru. Moje kolegice i prijateljice koje također nose hidžab su još uvijek u nevjerici. Nadamo se da će VSTV preispitati svoje odluke i da će ishod biti pozitivan za nas. Naglasila bih da tokom svog školovanja na Pravnom fakultetu u Sarajevu nikad na bilo koji način nisam bila diskriminisana, naprotiv profesori su veoma cijenili spoj spremljenog ispita i hidžaba”, rekla je Kaliman.
Odluka o zabrani nošenja vjerskih obilježja gdje spada i hidžab, kako je istakla, predstavlja diskriminaciju i ograničavanje vjerskih sloboda koje su zagarantovane svakom građaninu, ili bi trebale biti.
“Naravno da se radi o diskriminaciji obzirom da je riječ o ograničavanju vjerskih sloboda iako su one između ostalog zagarantovane Ustavom BiH, Univerzalnom deklaracijom UN-a o zaštiti ljudskih prava te Zakonom o zabrani diskriminacije. Upravo sam u potrazi za poslom u struci i veoma sam zabrinuta i tužna, jer kako mogu očekivati da neko zaposli mene kao diplomiranu pravnicu kad nemam pristup pravosudnim organima”, rekla je Kaliman.
Zbog iskrivljenih stavova o hidžabu, djevojkama i ženama koje ga nose u BiH, smatra, jako je teško aplicirati na bolje rangirano mjesto u državnim institucijama.
“U BiH hidžab uglavnom umanjuje šansu za bolje rangirano radno mjesto i ja lično ne apliciram na konkurse koje objavljuju državne institucije baš iz tog razloga. Osim gore navedenog, sa problemima zbog svog hidžaba u svakodnevnom životnom funkcionisanju nisam se susretala”, rekla je Kaliman.
Predstavnici pravosudnih institucija BiH koji su donijeli odluku o zabrani nošenja vjerskih simbola, kako tvrdi Kaliman, rade protiv građana.
“Isto tako, oni koji su jednoglasno donijeli ovu spornu i diskriminirajuću odluku kako stoji u članu 4. Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH trebale bi biti osobe visokih moralnih kvaliteta i profesionalne nepristrasnosti poznate po djelotvornosti, stručnosti i profesionalnoj nepristrasnosti, o čemu se nakon ove odluke može diskutovati”, zaključila je Kaliman.
Inače, na nedavni zaključak VSTV-a oštro je reagovala i Islamska zajednica u BiH nazivajući pomenutu odluku diskriminirajućom, netransparentnom i rasističkom.
Povodomm burnih reakcija u javnosti, iz VSTV-a kazali su da će na svojoj narednoj sjednici detaljnije razmatrati zaključak o pitanjima vjerskih obilježja ali kako on neće biti izmijenjen.
Da se pomenuta odluka treba što prije ispitati smatra i doktorica matematičkih nauka Almasa Odžak, docent na Prirodno-matematickom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Almasa Odžak
“Prije svega ih pozivam da preispitaju svoju odluku i da je posmatraju u širem kontekstu. Neka pokušaju istinski, prvenstveno sebi, odgovoriti na pitanje šta je to ‘loše’ u nečijem izboru da poštuje jedan vjerski princip i zašto bi upravo te osobe trebale biti isključene iz dijela javnog života”, rekla je Odžak koju nošenje hidžaba ne ometa ni u jednom društvenom i životnom segmentu.
Odluka VTSV-a, kako tvrdi, uopće nije bezazlena a najproblematičnije je to što su takvu odluku donijeli oni koji bi trebali štititi temeljna ljudska prava.
Pored činjenice da je hidžab vjerska obaveza, ona je i dio tradicije na ovim prostorima, ističe Odžak.
“Mnogo je onih koji su se borili i koji se bore za slobodu vjere na ovim prostorima. Svakako da smatram da je riječ o diskriminaciji i to, čini mi se, diskriminaciji koja se tendenciozno odnosi prvenstveno na žene koje su se odlučile odijevati u skladu s islamskim principima. Treba istaći da je hidžab obavezan propis za muslimanke, a ne neki ‘dekor’ kojim se želi istaći neka vjerska pripadnost. Sloboda vjere je jedno od temeljnih ljudskih prava i ne vidim kako ova odluka može biti nediskriminatorna”, rekla je Odžak koja postavlja pitanje zašto se otvoreno ne govori o neprimjerenom oblačenju osoba iz javnog života, u poređenju diskusija koje “kritikuju” hidžab.
“Pitanje diskriminacije žena sa hidžabom je tema koja je gotovo neprestano prisutna u različitim oblicima u našem drustvu. Genaralni stav pokrivenih žena jeste da su diskriminirane u većoj ili manjoj mjeri i uvijek postavljano pitanje: zašto!?
Žalosno je koliko manje se diskutuje o mnogim neprimjereno odjevenim osobama”.
Na hidžab, kako kaže, ne gleda kao na “prepreku” u bilo kojem pogledu.
“Jasno, uvijek ima onih kojima se to ne sviđa. Nisam lično imala neku nelagodnu situaciju, imam svoj cilj na kojem radim najbolje što mogu i općenito, kad radim neki posao, trudim se da bude najbolje moguće i da ljudi koji misle da tu nije mjesto ženi s hidžabom jednostavno nemaju argumenata za to”, zaključuje Odžak.
