Hematolog opisao simptome tromboze koji nastaju zbog AstraZenece

Internist iz KBC-a Zagreb s posebnom specijalizacijom iz hematologije Dražen Pulanić za TV N1 je naveo niz detaljnih odgovora na sva otvorena pitanja oko nuspojava nakon vakcinacije protiv covida-19 AstraZenecom koje se tiču mogućeg nastanka ugrušaka.

“Venske tromboze su zapravo česte u općoj populaciji. Znamo da se one javljaju od jedan do tri slučajeva na 1.000 stanovnika godišnje. To nije rijetka bolest”, objasnio je Pulanić na TV N1.

Potom je objasnio i zašto su tromboze koje su utvrđivane kod nekih vakcinisanih AstraZenecom privukle takvu pažnju, konačno i u kontekstu rijetkih pojava takvih tromboza. Odnosno, zašto bi nuspojava, koja je relativno rijetka, uopće nekome bila tako jako ‘zanimljiva’?

“Bilo je nešto i arterijskih tromboza. Drugo neobično je bilo to što se javile uz trombocitopeniju, uz sniženje vrijednosti trombocita u krvi. Trombociti su nam jedan od najvažnijih elemenata za zaustavljanje krvarenja. Bolesnici su istovremeno imali slučaj s neobičnim trombozama koje su ih životno mogle ugroziti, i istovremeno niskim brojem trombocita, što je obrnuto moglo dovoditi do krvarenja”, objasnio je paradoks Pulanić.

Dodao je da je moguće da to nalikuje entitetu koji se zove heparinom inducirana trombocitopenija.

“A šta to znači? Heparin je lijek koji se široko primjenjuje za liječenje i prevenciju tromboze. I vrlo, vrlo rijetko može nastati heparinom inducirana trombocitopenija, gdje ljudi imaju sličnu kliničku sliku, (istovremeno) pad vrijednosti trombocita i tromboze koje su vrlo agresivne, nezgodne, teške za liječenje, jer čovjek istovremeno ima rizik i od krvarenja i od tromboza. Tome nešto nalik moglo bi biti i ovdje posrijedi prema dostupnim analizama”, kazao je Pulanić.

Rekao je da povećan rizik od tromboza, sam po sebi, nije nešto čemu ljudi nisu izloženi vrlo često.

Objasnio je da dugotrajni letovi avionom, odnosno dugotrajna vožnja, kada se čovjek ne kreće, nosi dva do tri puta viši rizik o nastanka tromboze. Također neki lijekovi, primjerice kontraceptivi za žene u pilulama.

“Liječnik mora paziti ako prepisuje te lijekove, ima li pacijent rizik od tromboze. Naravno da je sad pažnja svih nas i medicinara i nemedicinara fokusirana na covid, kako ga spriječiti, prevenirati i liječiti, pa se uznemirimo. Ali ako pogledamo brojke, s AstraZenecom po podacima koje je jučer objavila EMA, njom se do sada cijepilo više od 34 miliona ljudi, a entiteta ovih čudnih tromboza s trombocitopenijom opisani su u 222 slučaja. Na ta 34 miliona. Uvijek je to pitanje vaganja rizika, koristi, učinkovitosti. A ovo je vrlo učinkovito”, istakao je Pulanić.

Dodao je da se čini možda da je sigurnije nakon vakcinacije uzeti acetilsalicilnu ili neki profilaktički lijek protiv zgrušavanja, ali i dodao da to sigurno ne treba raditi.

“Ako neko hronično uzima terapju, onda je treba nastaviti uzimati. Ali ne na svoju ruku. To može pogoršati simptome, može ih prouzročiti neovisno o vakcinisanju”, objasnio je zašto se ne treba igrati tim lijekovima.

Dalje je opisao i kada su nastajali tih 222 slučaja na 34 miliona vakcinisanih…

“Svi slučajevi su opisani pet do 28 dana nakon vakcinacije. Najčešće od pet do 14. Kako se mogu klinički manifestirati? U slučaju niskih trombocita može to biti krvarenje, tačkasto krvarenje, sitne tačkice na koži. Tromboze se mogu manifestirati otežanim disanjem ako je riječ o plućnoj cirkulaciji, ili glavoboljom, smetnjama vida ako su ove rijetke lokalizacije tih moždanih venskih sinusa. Sve što sad znamo, veća je korist od vakcinisanja nego rizik od nuspojava. Veća je smrtnost od covida, nego šansa da dobijemo trombozu uz vakcijnu”, poručio je Pulanić i na kraju apelovao “da se ljudi ipak vakcinišu, jer su brojke apsolutno na strani vakcina”.