Nacionalni park Una destinacija privlačna za turiste i u pandemiji

Nacionalni park Una jedan je od četiri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini i jedini u Federaciji BiH. Smješten je na teritoriji grada Bihaća, a u jednom dijelu graniči sa Hrvatskom gdje rijeka Una predstavlja administrativnu ali i prirodnu granicu između dvije države.

Jedinstven je to prostor na kojem je ostvarena simbioza flore i faune u interakciji sa kulturom i tradicijom. Odiše iskonskom ljepotom, a posjetioce ispuni uzbuđenjem i preplavi emocijama.

Direktor Nacionalnog parka ‘Una’ Amarildo Mulić u razgovoru za Fenu ističe da je, osim zaštite i očuvanja tih vrijednosti, bitan segment stvaranje uvjeta za primjenu određenih selektivnih oblika turizma na području Nacionalnog parka.

– Nacionalni park Una postao je jedna od nezaobilaznih destinacija za turiste koji dolaze u BiH, a posebno one iz Bosne i Hercegovine i posebno u vrijeme pandemije. Pokazalo se prošle godine da smo postali otkrovenje za bh. turiste. Nadam se da ćemo, kad se stabilizira epidemiološka situacija, lagano vraćati i tradicinalna tržišta posebno regionalna, evropska ali naravno i Bliskog istoka koji su u BiH bili u ekspanziji posljednjih nekoliko godina – kazao je.

Kako naglašava, od 2011. godine to područje bilježi procentualno najveći rast u regiji. Tako su od 2.500 posjeta evidentiranih 2011. došli do rekordnih 120.000 posjetitelja 2019. godine.

Prošla godina negativno je utjecala na poslovanje, ne samo Nacionalnog parka Una, nego i svih subjekata u oblasti zaštite i očuvanja prirode i u oblasti turizma.

– Prošlu godinu završili smo sa 51 hiljadu evidentiranih posjeta, što smo okarakterizirali kao uspjeh s obzirom na pad broja turističkih posjeta u Bosni i Hercegovini. Nama je bilo bitno da osiguramo osnovnu djelatnost što kontinuirano radimo i danas, a očuvali smo i preduzeće na zdravim nogama zahvaljujući prvenstveno Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma koji su i osnivači Nacionalnog parka Una, te naravno zahvaljujući nama radnicima i Upravi za dobru procjenu – istaknuo je.

Tako su došli i u 2021. godinu i početak predsezone za koju kaže da ne obećava, ali se nada masovnijim posjetama, pogotovo nakon vakcinacije protiv virusa korona u regiji pa i Bosni i Hercegovini.

– Nadam se da ćemo postati destinacija za ovu godinu, za bh. stanovništvo ali i za građane drugih država. Indikator je ovaj mart kad smo zabilježili pad od samo oko 15 posto, u odnosu na isti mjesec 2019. godine, koja je bila rekordna po broju posjeta. To je pokazatelj da Nacionalni park Una, Bihać i USK postaju prepoznatljivi na bh. ali i regionalnom tržištu, kao i drugim ciljanim tržištima koji su vezani za Evropu i ostale dijelove svijeta – naglasio je.

Mulić dodaje da intenzivno rade na procesu kandidature Milančevog buka, vodopada u mjestu Martin Brod za upis u registar Svjetske prirodne baštine.

– Martinbrodski slapovi upisani su na Tentativnu listu UNESCO-a za Bosnu i Hercegovinu, uradili smo i nominacijski fajl. Radimo sad i program upravljanja za tu mikrozonu u Nacionalnom parku Una. Nadamo se da ćemo, u periodu od dvije do tri godine, završiti proces i da će Milančev buk, vodopad sa kompleksom sedrenih barijera i slapova u mjestu Martin Brod u Nacionalnom parku Una, biti upisan u registar Svjetske prirodne baštine. I Bosnu i Hercegovinu i Nacionalni park Una tako ćemo postaviti na eko turističku kartu svijeta – naglasio je.

Direktor Mulić pozvao je sve koji su u mogućnosti da ove godine, kao jednu od destinacija u BiH, posjete Nacionalni park Una, grad Bihać i Unsko-sanski kanton.

– Nacionalni park Una i USK za mnoge su zanimljiv i još neistražen dio Bosne i Hercegovine. Nadam se da će posjetioci biti pozitivno iznenađeni gostoprimstvom, gastronomijom i naravno atrakcijama prirodnim i kulturno-historijskim – kazao je. Turističke djelatnike pozvao je da se udružuju i zajednički stvaraju kompaktniju i raznovrsniju turističku ponudu u Bosni i Hercegovini.

Područje Nacionalnog parka Una nalazi se na krajnjem zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na području Grada Bihaća i pripada Unsko-koranskoj zaravni, a obuhvata dolinske dijelove rijeke Une i Unca i orografske padine planina Plješevice, Grmeča i Osječenice. Prostire se dolinom gornjeg toka Une kao i oko kanjona Unca, desne pritoke Une, sve do rječice Krke na zapadu. To područje predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope, vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti.

Donošenjem Zakona o Nacionalnom parku Una 2008. godine stvoren je pravni okvir da se stavi pod zaštitu prostor ukupne veličine 19.800 hektara, koji je administrativno pod teritorijom Grada Bihaća, a mali dio se prostire na području opštine Drvar. U svojstvu javnog preduzeća NP Una djeluje od 2011. godine, skoro deset godina rade na zaštiti i očuvanju prirodnih, kulturno-historijskih, ali i svih ostalih vrijednosti koje postoje na tom području i rijeke Une koja je u fokusu kad je u pitanju zaštita i očuvanje bioloških vrijednosti, ali i flore i faune odnosno biodiverziteta na cjelokupnom području.