Žalbe književnika i pozorišnih radnika na izložbi Tamare Sarajlić-Slavnić

Izložba ‘Knjiga žalbi’ autorice Tamare Sarajlić-Slavnić postavljena je u Galeriji Mak Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a do 13. aprila dostupni su eksponati iz zbirki Muzeja u kojima su sadržane žalbe književnika i pozorišnih radnika bilo da se oni žale ili su žalbe njima upućene.

Viša kustosica Sarajlić-Slavnić kazale ja novinarima da su prezentirani dokumenti, originalni predmeti, prepiske, novinski članci i drugo u kojima se oni žale, traže pomoć, prijete tužbama, traže isplatu honorara, akontacija. Izložba je rezultat istraživačkog rada više kustosice Sarajlić-Slavnić, a akteri tih prepiski su Isak Samokovlija, Ahmet Hromadžić, Izet Sarajlić, Mak Dizdar, Borivoje Jevtić, Marko Marković, Gustav Krklec, Draško Redžep, Jolanda Đačić, Jelena Kešeljević i drugi.

– Možemo zaključiti da je kultura kroz historiju, bez obzira na period, bila na marginama, a kulturni radnici su se uvijek finansijski patili. Kroz izložene dokumente vidimo da su ti, javnosti poznati i obrazovani, ljudi teško živjeli. Dok u prepisci traže honorare, znači da im je u nekim fazama života egzistencija bila ugrožena. Situacija je možda sad malo bolja, ali kultura je i dalje na marginama našeg društva – naglasila je.

U prvom segmentu izložbe su predstavljeni novinski članci koji govore o situaciji u našoj kulturi kroz istoriju, prije svega u Narodnom pozorištu u Sarajevu od osnivanja do danas. Drugi dio izložbe je prepiska iz zbirki pojedinih pisaca u kojoj se oni žale na nedobivanje honorara za rad, pišu žalbe komisijama i traže da im se dodijele stanovi… U tom segmentu autorica izdvaja pisma književnika Hamze Hume upućena novinaru Živku Milićeviću, pisma hrvatskog pisca Gustava Krkleca koji piše Ahmetu Hromadžiću i Izetu Sarajliću žaleći se na svoje finansijsko stanje.

Treći segment izložbe su ugovori, molbe i žalbe. Sarajlić-Slavnić u tom segmentu ističe Ugovor glumice Jelene Kešeljević i Uprave Narodnog pozorišta u Sarajevu. Dodaje da je to zanimljiv eksponat, ne samo zbog sadržaja nego i zbog toga jer je na njemu potpis Branislava Nušića, tadašnjeg upravnika Narodnog pozorišta.

‘Knjiga žalbi’ dio je programa obilježavanja 60. godišnjice Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH. Direktorica Muzeja Šejla Šehabović nada se da će, tim povodom, uspjeti uraditi retrospektivu rada toga muzeja.

– U aprilu počinjemo prvo online prezentiranje zbirke osnivačice Muzeja, književnice Razije Handžić jer je u aprilu i osnovan naš muzej. Uslijedit će programi kojima ćemo pokušati rekonstruirati niz izložbi koje je Muzej radio prije mnogo godina, da se sjetimo ljudi koji su voljeli i gradili ovaj muzej. To je naš cilj za ovu godinu – kazala je.