“Greške” sarajevske policije: U jednoj godini 294 pritužbi na rad

Tokom 2020. godine građani Kantona Sarajevo podnijeli su 294 pritužbe na rad policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona.

Okončane su 184 unutrašnje istrage, od čega su 63 bile bez dovoljno dokaza, u 39 slučajeva istrage su osnovane, u 39 slučajeva neosnovane, navedeno je u Izvještaju o radu MUP-a KS-a.

Pritužbu na rad policijskih službenika podnijela je nakon privođenja u subotu, 6. marta, građanka Sarajeva, novinarka i aktivistica Nidžara Ahmetašević.

“Nemam snage da govorim, još uvijek se tresem od traume koju sam preživjela”, odgovorila je Nidžara Ahmetašević, novinarka i aktivistkinja iz Sarajeva na poziv Radija Slobodna Evropa (RSE).

Ona je uhapšena u Zagrebačkoj ulici u Sarajevu prilikom snimanja pripadnika policije Kantona Sarajevo (KS) koji su izdavali prekršajne naloge vozačima nepropisno parkiranih vozila.

“Policaja će ovo sada istražiti. Oglasili su se svi, i ko zna ko će još. I to je rekacija koju ovakvo kršnje zakona i ličnih sloboda, zaslužuje. Nasilje ne smije da nam postane normala, nikada i nikome”, napisala je Ahmetašević.

Istog dana, puštena je iz pritvora. Potvrdio je to za RSE njen advokat Muhamed Čučak.

“Puštanje je naredio komesar MUP-a Kantona Sarajevo (Nusret Selimović). Ona će predati zahtjev za pokretanje interne kontrole, što je predložio i komesar”, kazao je 6.marta Čučak za RSE.

Iz Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) 6. marta je saopšteno da je uhapšena zbog “narušavanja javnog reda i mira”.

“Nakon što je u više navrata od strane policijskih službenika upozorena da prestane s narušavanjem javnog reda i mira, ista je odbila da postupi po zakonito izdatom naređenju policije, te je time nastavila s vršenjem prekršaja, nakon čega je, u skladu sa Zakonom o prekršajima, lišena slobode”, navodi se u saopštenju, te dodaju da će protiv nje biti pokrenut prekršajni postupak.

Ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS) Admir Katica nije želio dalje komentarisati ovaj slučaj.

On je 6. marta napisao na svom Facebook profilu da mu nije bilo ugodno gledati video koji je objavljen na Facebook stranici regionalne mreže koja se bavi zaštitom prava izbjeglica i migranata Transbalkanska solidarnost.

“Pokrenuta je unutrašnja istraga radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezanih za ovaj događaj. Želio bih naglasiti da su i policajci samo ljudi, nisu mašine, greška se može dogoditi i kao takva se, ako ima razloga, u disciplinskom postupku sankcioniše. Naši su policajci preopterećeni i umorni – iako ovim ne tražim i ne dajem opravdanje za bilo šta, samo vas informišem o stanju stvari”, napisao je Katica.

Šta kažu zakoni?

Kao jedan od razloga privođenja Nidžare Ahmetašević, policajci su naveli nelegalno snimanje.

Ona je snimala policajca, dok je on tražio da prekine snimanje, navodeći da ga “ometa u vršenju službene dužnosti”.

Novinari i fotografi u BIH ne trebaju tražiti posebne dozvole za snimanja i fotografisanja, ako ne postoje sigurnosni i drugi razlozi mogućih ograničenja navedeni u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima ili ako policija obilježi mjesto zločina radi zaštite dokaza ili ako se radi o zaštiti privatnosti običnih građana ili maloljetnika.

I upute Misije OSCE-a u BiH policiji u obhođenju prema novinarima podsjećaju kako oni imaju pravo da fotografišu, snimaju, prave bilješke, posmatraju, rade intervjue i prave izvještaje a da pri tom ne moraju tražiti dozvolu od vlasti ili policije.

“Ko fotografski, filmski ili na drugi način snimi drugu osobu bez njezinog pristanka u njezinim prostorijama ili ko takav snimak direktno prenese trećem ili ko mu takav snimak pokaže ili mu na koji drugi način omogući da se s njim direktno upozna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine”, navodi se u članu 189. Krivičnog zakona Federacije BiH.

Ovaj propis se odnosi na privatne prostore i zadiranje u lični život, a ni u kom slučaju na javni prostor i službeno postupanje policije.

Posebne dozvole za snimanje potrebne su u samo rijetkim slučajevima kao što je snimanje objekata gdje je zvanični organ dao da se naznači zabrana fotografisanja, kao što su vojni i sigurnosni objekti, ambasade stranih država, velika postrojenja poput brana i slično.

Da li je policajac poznavao zakon?

Glavna i odgovorna urednica portala Media.ba Elvira Jukić Mujkić kaže kako nije jasno da li je Nidžara tu bila u ulozi novinarke ili obične građanke, međutim da to nije ni bitno.

“Važno je naglasiti da svaki građanin, bio novinar, ili ne bio novinar, štagod, ima pravo da pita policiju šta policija radi, da ih pozove na odgovornost, to je javno mjesto, na ulici i policija je dužna da toj osobi na neki način odgovori, ne da je otjera, ne da joj kaže nešto u smislu šta ti mene snimaš”, smatra Jukić Mujkić.

Ona kaže kako se umorila od stalnog ponavljanja da je snimanje dozvoljeno na javnom mjestu.

“Pogotovo policija, možda oni nisu dovoljno edukovani o tome, možda ne poznaju dovoljno zakone. Iz onoga što smo mogli da vidimo u subotu iz onog videa, čini se da onaj policajac uopšte ne zna na koje zakone se on tačno poziva kad joj kaže da nije dozvoljeno snimanje, pa onda joj kaže da ometa službeno lice“, smatra ona.

Elvira Jukić Mujkić kaže kako građanima Bosne i Hercegovine (BiH) nije jasno koja su njihova prava, pa su se svi nekako iznenadili kako ona pita, zašto ona pita, pa na kraju krajeva i onaj policajac.

“On je očito bio iznenađen što njega neko nešto pita, poziva ga na neku odgovornost ili ga pritom snima“, kaže Elvira.

S jedne strane podrška, s druge osuda

Na vijest o privođenju novinarke i aktivistice Nidžare Ahmetašević reagovali su brojni građani i građanke, ali i organizacije.

Povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava iz Bosne i Hercegovine Dunja Mijatović osudila je hapšenje aktivistice za ljudska prava Nidžare Ahmetašević, pozivajući na istragu o ponašanju uključenih policajaca.

“Najoštrije osuđujem nasilno hapšenje braniteljice ljudskih prava i novinarke Nidžare Ahmetašević i pozivam vlasti da izvrše brzu i neovisnu istragu o ponašanju službenika reda”, napisala je na Tweeter nalogu Dunja Mijatović.

U tekstu, pod naslovom „Nidžari za Osmi mart, objavljenom 7.marta na portalu nomad.ba, bh.književnica Ferida Duraković napisala je „kako je sramni postupak policije prema Nidžari pokazao kako za neke policijske „baje“ nema ni zakona ni obuke, ni konvencija ni strategija“.

“Ko zna kako će narednih dana biti raspoloženi ljuti policajci koji su Nidžaru nasilnički, bezobrazno, neprimjereno, arogantno i protivzakonito lišili slobode. Zašto? Jer je ‘provocirala’ policajce?“, napisala je Duraković.

Na drugoj strani, podršku policajcima pružile su kolege iz Sindikata Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH, koji su u saopštenju od 7. marta napisali kako izražavaju punu podršku policijskim službenicima koji u svom radu primjenjuju policijska ovlaštenja profesionalno, pošteno, odgovorno, nepristrasno i zakonito.

“Osuđujemo svako namjerno provociranje i omalovažavanje, kao i nepostupanje po zakonito izdatoj naredbi policijskog službenika”, navodi se u saopćenju Direkcije za koordinaciju policijskih tijela u BiH.

Prema podacima Udruženja BH novinari, tokom 2020.godine evidentirano je 67 napada na novinare i prijava zbog kršenja prava novinara.