nova ponuda
Novi dan, nova obećanja: Zašto BiH ovoliko kasni s nabavkom vakcina
Ako se znalo da je većina država još prošle godine krenula u direktne pregovore, jer je od početka bilo jasno da će uvjete i cijene vakcina nametati proizvođači i tržište, zašto je Bosna i Hercegovina ovoliko zakasnila?
Novi dan, nova obećanja – Bosna i Hercegovina ima ponudu za kupovinu veće količine vakcina, i to viškove iz Poljske i Bugarske.
Novost je i da će institucije Bosne i Hercegovine, entiteta, Brčko distrikta, kantoni – moći u direktnu nabavku vakcina od proizvođača, jer su mijenjana dva zakona, javlja BHRT.
No, isplivalo je jedno pitanje. Ako nije bilo po slovu zakona, kako je Republika Srpska nabavila Sputnjikovu vakcinu?
Trista hiljada doza Astrazeneka injekcija Bosna i Hercegovina bi mogla kupiti od Poljske, dok bi dio viškova koje ima mogla preprodati i Bugarska.
To su nove informacije ministrice vanjskih poslova Bisere Turković.
“Da kupimo po onoj nabavnoj cijeni po kojoj su oni kupili. Dakle, nema nikakvog uvećanja te cijene, nema nikakve dodatne trgovine. Ono pošto su kupili 300 hiljada doza su spremni prodati”, kaže Turković.
Zastupnici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine su sinoć, jednoglasno, dodali nove članke Zakonu o javnim nabavkama i Zakonu o lijekovima.
Iduće sedmice amandmani će se naći u Domu naroda, ali podrška nije upitna. U izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama dodati su ugovori o nabavci za potrebe imunizacije.
Što se tiče lijekova, Vijeće ministara je određeno kao nadležno tijelo koje će, u slučajevima stanja nesreće, davati dozvolu institucijama za direktnu nabavku od proizvođača.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, vlade entiteta, kantona i Brčko Distrikta, ili drugi javni organ u Bosni i Hercegovini, po ovlastima Vijeća ministara, uz saglasnost Agencije za lijekove, može nabavljati sredstyo za imunizaciju kroz direktne ugovorne odnose s proizvođačima lijekova, te iste uvoziti u Bosnu i Hercegovinu putem pravnih osoba koje su od Agencije pribavile dozvolu za promet lijekova.
Zanimljivo, u neslužbenim razgovorima sa stručnjacima, ostaje nejasno što je to omogućeno dopunama ova dva zakona, a da već nije bilo moguće.
Najveća novost je da se Vijeću ministara daju šire ovlasti jer je on taj koji će davati saglasnost da entiteti, kantoni i druge institucije direktno kupuju vakcine od proizvođača.
Upućeni smatraju da bi to dodatno moglo usporiti procedure. Republika Srpska već je nabavila vakcinu Sputnjik upravo po ovom principu.
Kako, ako nije bilo po zakonu koji je do sad bio na snazi? Bivši direktor Agencije za javne nabavke tvrdi da jest.
“Zakon nije branio i nije spriječavao nikoga da izvrši direktnu nabavku. Zakon ne može eksplicitno navesti sve navode ali evo, ne znam je li se iko obraćao Agenciji za javne nabavke vezano za to tumačenje”, kaže Đenan Salčin, bivši direktor Agencije za javne nabave.
Veledrogije, posrednici, koje su uglavnom vrlo obazrive da uđu u ovaj posao zbog tereta odgovornosti, i dalje ostaju glavna karika.
Iz “Krajinagroupa”, koji nabavlja Sputnjik za Republiku Srpsku, stigla je potvrda da su organi Federacije BiH stupili s njima u kontakt, bez otkrivanja više detalja.
Blizu nabavke “Astrazeneka” vakcine je i veledrogerija Sarajevo/Tuzlafarm.
Ići će na opciju interventnog uvoza, institucije su napokon stale iza njih, a sada čekaju odobrenje federalnog Ministarstva zdravstva.
A ako se stvari pomjeraju s mrtve tačke, javnost opravdano pita: Šta se do sada čekalo?
Ako su zakoni bili prepreka, zašto nisu ranije mijenjani? Ako se znalo da je većina država još prošle godine krenula u direktne pregovore, jer je od početka bilo jasno da će uvjete i cijene vakcina nametati proizvođači i tržište, zašto je Bosna i Hercegovina ovoliko zakasnila?