Strömquist: Za BiH je ključan napredak u oblasti vladavine prava

Da bi Bosna i Hercegovina mogla ubrzati reforme i postati država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji potrebna je politička predanost i napori koje će uložiti odgovorni političari, kazala je u intervjuu za Fenu ambasadorica Kraljevine Švedske u BiH Johanna Strömquist.

Podsjetila je da je u maju 2019. godine Evropska komisija dala jasnu mapu puta i istakla 14 ključnih prioriteta u kojima bi Bosna i Hercegovina trebala postići značajan napredak kako bi stekla status kandidata.

– Postati državom kandidatkinjom važan je korak budući da sve države članice EU-a zajednički donose tu odluku i to približava zemlju započinjanju procesa pristupanja. U BiH je postignut određeni napredak u pogledu 14 ključnih prioriteta i poduzeti su neki važni koraci, poput održavanja općinskih izbora u Mostaru. No, u većini oblasti postignut je vrlo mali ili nikakav napredak – dodala je.

Izmjene zakona o  VSTV-u

Za primjer je navela da u ključnoj oblasti vladavine prava Komisija kaže da nije postignut gotovo nikakav napredak, a iako su EU, njene institucije i države članice, spremni pružiti podršku potreban je naporan rad uz teške odluke i kompromise koje moraju učiniti političari u BiH.

Najavila je da će Švedska nastaviti raditi s onima koji žele stvoriti pozitivne promjene kroz reforme koje idu u korist stanovništva i cijele zemlje i u konačnici učiniti BiH spremnom za članstvo u EU te je izrazila nadu da će ova godina u kojoj nema izbora biti iskorištena za ubrzanje potrebnih reformi.

Kao prioritet na tom putu izdvojila je neophodni sveobuhvatan ubrzani politički angažman da bi se krenulo naprijed, kao i usvajanje akcionog plana o tome kako postići napredak u 14 ključnih prioriteta da bi se jasno znalo šta treba učiniti i ko to treba učiniti.

– Švedska podržava Direkciju za evropske integracije u izradi takvog plana na tehničkom nivou, ali plan treba biti usvojen na političkom nivou. Akcioni plan pomoći će da se napori usmjere tako da svi rade u istom smjeru prema jasno definiranim ciljevima – podvukla je ambasadorica Strömquist.

Za nju je ključan napredak u oblasti vladavine prava, naročito sposobnosti pravosuđa da se bori protiv korupcije i organiziranog kriminala te je kazala da se nositelji pravosudnih funkcija moraju zalagati za nepristranost i nezavisnost pravosuđa kako bi vratili povjerenje građana u pravosudne institucije.

Izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) moraju se brzo usvojiti, istaknula je, uključujući stvaranje sistema za prijavu imovine sudaca, tužitelja, kao i članova VSTV-a, dok bi novi zakon o sukobu interesa koji je u skladu sa evropskim standardima omogućio značajan napredak u borbi protiv korupcije.

Švedska podržava reforme u oblasti vladavine prava, primjera radi, kroz projekat s VSTV-om za unaprjeđenje efikasnosti i transparentnosti sudova. Izmjene i dopune važećeg zakona o VSTV-u koje uključuju prijavu imovine sudaca, tužitelja i članova VSTV-a važne su za uspjeh njihove podrške, a ambasadorica se nada da će novi zakon o VSTV-u vratiti povjerenje građana u tu instituciju.

– Mora se također povećati opća funkcionalnost države. Kao članica EU morate biti u mogućnosti donositi odluke kako ne biste zaustavili rad EU. Navedene oblasti su važne, ali potreban je napredak u svih 14 ključnih prioriteta kako bi se ubrzao evropski put zemlje – stava je Strömquist.

Put BiH ka EU

Ponovila je da je EU zajedno s partnerima u međunarodnoj zajednici uvijek spremna podržati i omogućiti dijalog kako bi izabranim čelnicima pomogla da pronađu rješenje za ključna politička pitanja, ali volja i spremnost za fleksibilnost i pronalaženje kompromisnih rješenja moraju dolaziti od političara u BiH.

– Od pomoći je ukoliko svi imamo isti cilj, a integracija u EU to osigurava. To također daje EU prirodnu ulogu da pomogne političarima da pokrenu stvari predstavljajući rješenja koja su koristile druge evropske zemlje, ali odluke uvijek moraju donositi političari koje su izabrali ljudi u BiH. Odgovornost za budućnost zemlje je na njima, a samim tim i na građanima BiH – podvukla je Strömquist.

Švedska je najveći bilateralni donator kad je u pitanju zaštita okoliša u BiH, a ambasadorica podsjeća da su neki od osnovnih projekata oni u kojima rade s lokalnim političarima te stručnjacima kako bi osigurali da postoji cjelovita strategija i akcioni plan za rad na zaštiti okoliša za cijelu zemlju.

Ta strategija i plan pomoći će Bosni i Hercegovini da dobije bolji pristup EU fondovima i ispuni kriterije za članstvo, a pomoći će i u poboljšanju okoliša, ali Švedska također podržava i konkretne akcije kroz različite projekte.

Cilj je, kaže Strömquist, smanjiti uticaj pretjerane upotrebe energije na okoliš i poboljšati energetsku učinkovitost javnih, industrijskih i stambenih zgrada u Bosni i Hercegovini. Time se štede javni fondovi, smanjuju emisije, otvaraju nova radna mjesta i potiče upotreba obnovljivih izvora energije.

Taj projekat predviđa smanjenje ugljičnog dioksida za 2.500 tona godišnje i predviđa uštede državi od preko 700 hiljada eura troškova za energiju.

– Švedska pomaže državi u zbrinjavanju hemikalija, takozvanih trajnih organskih zagađivača. Radimo na tome da osiguramo da voda bude čista kroz podršku za postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Također, radimo s organizacijama civilnog društva na podizanju svijesti o okolišu i uključivanju mladih u taj posao – naglasila je.

O zagađenju zraka

Ambasadorica navodi da se problem zagađenja zraka ne može riješiti ako svi dijelovi društva ne učestvuju i javni i privatni sektor, kao i građani, jer svi moraju uraditi svoj dio posla.

Prosječna potrošnja energije u javnim i stambenim zgradama u Bosni i Hercegovini je više od pet puta veća od godišnje potrošnje energije u zgradama u zemljama Evropske unije koje imaju slične klimatske uvjete.

Kao rezultat tog i drugih vrsta zagađenja, 99,6 posto stanovništva u BiH izloženo je zagađenju zraka koje premašuje smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Također, podaci SZO-a pokazuju da se 27 posto svih smrtnih slučajeva u zemlji može pripisati zagađenju.

Stoga Strömquist navodi da je potrebno osigurati smanjenje upotrebe fosilnih goriva, ugljena, nafte i prirodnog gasa jer korištenje drva, pa čak i otpada za grijanje također pridonosi zagađenju zraka, a tome doprinose i stara vozila, kao i teška industrija zbog čega su potrebne bolje mogućnosti za grijanje i javni prijevoz kako bi ljudi mogli izabrati bolje opcije.

– Važan prioritet je prestati s korištenjem elektrana na ugalj. Sedam od deset elektrana koje najviše zagađuju u Evropi su u zemljama zapadnog Balkana. Ugalj je već postao skup način proizvodnje energije, pa će i ekonomski biti isplativo prijeći na “zelenije” opcije – kazala je.

Na pitanje da li je pandemija koronavirusa Covid-19 uticala na implementaciju projekata Švedske u BiH ambasadorica je kazala da su se nakon izbijanja pandemije obratili svim partnerima i obavijestili ih da su shvatili da moraju biti fleksibilni i pronaći nove načine za provedbu projekata.

Također, potaknuli su ih da budu kreativni te da ponude ideje o tome kako da Švedska podrži BiH i njene građane da se uspješnije nose s pandemijom te su njihovi partneri ponudili mnogo dobrih rješenja o tome kako prilagoditi projekte.

To je dovelo do podrške bolnicama da mogu na siguran način rukovati toksičnim medicinskim otpadom kontaminiranim koronavirusom, zaštitne opreme za osoblje u sigurnim kućama za žrtve porodičnog nasilja i nabavke laptopa namijenjenih djeci iz ranjivih grupa kako bi mogli pohađati online nastavu, 3D opreme za univerzitete kako bi mogli proizvoditi zaštitnu opremu za bolničko osoblje, stvaranje organskih mikro vrtova za porodice kako bi mogli sami uzgajati zdravu hranu, samo su neki od njih.

– Tako da je to zapravo dovelo do povećanja naše podrške s 18 miliona eura na 20 miliona eura tokom prošle godine – zaključila je u intervjuu za Fenu ambasadorica Švedske u BiH Johanna Strömquist.