Oktugli stol u Sarajevu: Na odgovorniji način upravljati javnim sredstvima (VIDEO)

Ambasador Kraljevine Norveške u BiH Olav Reinertsen izjavio je danas u Sarajevu da su slobodni mediji i istraživačko novinarstvo jedan od najvažnijih stubova za svaku demokratiju, uključujući i bosanskohercegovačku.

Po njegovim riječima, oni služe kao kanal za donošenje vijesti, a isto tako i za jedan širi javni diskurs.

Ambasador Reinertsen, kao učesnik na okruglom stolu „FAIRPLAY pravila za javne finansije“, koji se održava u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), kazao je da njegovoj zemlji država, odnosno Vlada ima osnovnu ulogu u tome da osigura slobodne medije i demokratiju.

U potpunosti, dodao je on, podržavamo sve procese koji se globalno odvijaju, kao i “da se uspostavi zakonski okvir, kako u BiH tako i na drugim mjestima u svijetu“.

Ambasador Reinertsen je naveo da će na okruglom stolu biti predstavljena dva dokumenta koja je uradio CIN. Prvi je o naknadama i privilegijama izabranih predstavnika u BiH, a drugi je o zapošljavanju u civilnu službu, javne institucije i savjetničke pozicije.

– Jako je važno da pogledamo zaključke ove dvije studije, ali isto tako i da slijedimo preporuke koje se nalaze u ovim izvještajima – kazao je ambasador Reinertsen.

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović, kao jedan od panelista, kazao je da je ovo prvi put da je jedna nevladina organizacija na ovaj način otvorila brojne kontroverzne teme, “ne na način da se širi jaz između vladinog i nevladinog sektora, nego da se o tome otvori dijalog”.

Po njegovim riječima, ovo je ujedno prilika ljudima u politici da, razgovarajući o brojnim privilegijama, pokažu da politika može imati i ljudsko lice, da postoje načini kako da se na odgovorniji način upravlja javnim sredstvima i da se na mnogo odgovorniji način nego što je to sada pokaže da javni, budžetski novac može biti mnogo kvalitetnije utrošen.

Kazao je da će učesnici okruglog stola razgovarati o tome da li su opravdane privilegije kao što su otpremnine, paušali, ‘bijeli hljeb’ koji još uvijek nije ukinut na svim nivoima vlasti.

– Također, da li su potrebni savjetnici u ovom broju i da li možda pomoćnici ministara trebaju biti ti koji će biti politički imenovani, onda nam savjetnici ne trebaju uopšte. Da li direktore javnih preduzeća biramo na konkursima samo forme radi, ili se zaista biraju najbolji – naveo je Magazinović.

On je postavio i pitanje da li je ‘odvojeni život’ zaista odvojeni život, „da li ljudi koji imaju različite privilegije, stanove, da li su oni zaista u tim stanovima, ili se možda neki od tih stanova iznajmljuju?“.

– Otvarajući dijalog na ovaj način o fairplayu u upravljanju javnim finansijama, možemo napraviti jedan veliki korak. Osim ovog neophodnog pomirenja između nevladinog i vladinog sektora i zajedničke saradnje u kvalitetnijem upravljanju javnim sredstvima, možemo mi kao političari početi vraćati povjerenje građana i pokazati i da politika ima ljudsko lice – zaključio je Magazinović.

Direktorica CIN-a Lejla Bičakčić je kazala da će učesnici okruglog stola govoriti o različitim načinima na koje se javna sredstva troše, „vrlo često netransparentno, bez ikakve kontorle i vrlo često za svrhe koje možda nisu neophodne“.

Napomenula je da CIN već godinama radi na istraživačkim pričama i prati tokove javnog novca i načine na koji se javni novac troši.

Po njenim riječima, pokrenuta je inicijativa da se konačno počne razgovarati o načinima na koje se može uspostaviti bolja kontrola utroška, da se konačno politika pokaže da racionalno pristupa trošenju javnog novca, odnosno da odgovorno radi u interesu građana.

– Državni budžet na svim nivoima se može koristiti na krajnje efikasan način i osigurati dovoljno sredstava za sve one potrebe koje u BiH vidimo, posebno u vremenu pandemije – navela je Bičakčić te dodala da je ideja da se uspostavi mehanizam kontrole i praćenja načina na koji se novac troši.

Izrazila je nadu da je današnja diskusija prvi korak u otvaranju dijaloga između vladinog, nevladinog sektora i svih ostalih sektora koji participiraju u demokratskom društvu kakvom BiH stremi.