visoko sudsko i tužilačko vijeće
Sjednica VSTV-a BiH: Produženi mandati Suljagiću i Kurspahić
Konstatirano je kako će se u ubuduće sjednice VSTV-a BiH zakazivati češće, te najavljeno da će već na sjednici početkom marta biti sveobuhvatno razmatran reformski Program VSTV-a
Nakon što je izabrano novo rukovodstvo Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) sjednica ovog regulatornog tijela nastavljena je prema ranije utvrđenom dnevnom redu.
Novo rukovodstvo čine – predsjednik VSTV-a BiH Halil Lagumdžija, dopredsjednice – Sanela Gorušanović-Butigan i Biljana Simeunović, dok je Selim Karamehić izabran za stalnog člana.
Time je procedura izbora novog rukovodstva/Predsjedništva VSTV-a BiH okončana, te su, uz izbor novih članova Vijeća, kako je konstatirano, stvoreni uvjeti da se u punom kapacitetu, nakon ostavke bivšeg predsjednika te institucije Milana Tegeltije, pristupi ubrzanom razrješavanju brojnih problema koja opterećuju stanje u pravosuđu BiH.
U vezi s tim, konstatirano je, također, kako će se u ubuduće sjednice VSTV-a BiH zakazivati češće, te najavljeno da će već na sjednici početkom marta biti sveobuhvatno razmatran reformski Program VSTV-a.
Vijeće je u nastavku usvojilo Izvještaj o realizaciji Programa rada VSTV-a BiH za 2020. godinu, koji sadrži u postocima izraženu realizaciju svih aktivnosti, te će biti objavljen na službenoj stranici Vijeća.
Članovi VSTV-a su, istovremeno, odlučili da se tačka koja se odnosila na usvajanje Poslovnika o izmjenama i dopunama Poslovnika VSTV BiH skine s dnevnog reda, a budući da su se u međuvremenu pojavili novi prijedlozi i sugestije u pravcu tih izmjena i dopuna.
Na sjednici su detaljno elaborirani Analiza i Izvještaj odbrana po službenoj dužnosti Advokatske komore FBiH i Analiza i Izvještaj odbrana po službenoj dužnosti Advokatske komore RS, o čemu su uvodne napomene dale članice Vijeća Amila Kunosić i Duška Bogojević.
Predmet analize, kada se radi o FBiH, bilo je 20.916 službenih odbrana u sudovima, uključujući i Sud BiH, a što se odnosi na period 2013.-2018. godina.
Referirajući se na to pitanje, Kunosić kazala je kako se u realativno velikom broju predmeta postavlja branitelj po službenoj dužnosti (ex-officio), te da, također, u velikom broju branitelji nisu advokati nego su pravni zastupnici/zaposlenici ureda/agencija za pravnu pomoć.
U tom kotekstu otvorena su i druga pitanja, uključujući osiguranje prava na odbranu, pojavu sklapanja velikog broja sporazuma te inicirano da se izbor advokata/ branitelja po službenoj dužnosti vrši putem CMS-sistema kako je to slučaj i kod sudija.
Na taj način bi se, kako je rečeno prevazišao problem da su određeni advokati angažirani na enormnom broju predmeta, te su u tom pogledu predložene izmjene i dopune ZKP-a i razgovori sa svim akterima uključenim u ovu problematiku.
Sugerirano je i da se razmotri mogućnost centralnog call-centra kako bi advokati bili angažirani redoslijedom s liste advokata angažiranih po službenoj dužnosti.
Zaključeno je i kako bi trebalo onemogućiti da se uposlenici agencija za pravnu pomoć određuju za branitelje po službenoj dužnosti, a radi osiguranja prava na odbranu.
Slični problemi su konstatirani i u vezi s Analizom i Izvještajem odbrana po službenoj dužnosti Advokatske komore RS, na što je ukazala članica Vijeća Duška Bogojević.
Kazala je kako je advokatima po službenoj dužnosti u RS tarifa smanjena 50 posto, upozoravajući na pojavu da u najvećem broju, gotovo, isklučivo su sudovi ti koji odlučuju o izboru branitelja po službenoj dužnosti.
Podržan je stav da se izbor advokata s liste branitelja po službenoj dužnosti vrši u sklopu CMS-sistema/putem kreiranja posebnog modula za tu namjenu.
U nastavku diskusije u tom kontekstu ukazano je na činjenicu da je nekoliko advokata/branitelja po službenoj dužnosti angažirano u više stotina predmeta, a kao pozitivan primjer u tom pogledu izdvojen je Osnovni sud u Prijedoru koji već koristi CMS-sistem kod izbora advokata po službenoj dužnosti.
U vezi s razmatranim analizama i izvještajima usvojen je jednoglasno zaključak da se postupi po razmatranim prijedlozima.
Članovi VSTV-a razmotrili su i k’ znanju primili Statistički izvještaj o radu sudova i tužilaštava – osnovne podatke za 2020. godinu.
Ta statistika pokazuje kako je u sudovima u 20202. godini povećan broj nerješenih predmeta za 5,2 posto (oko 15.000 predmeta), te da je zabilježeno smanjenje priliva na svim sudskim referatima, osim prekršajnog i upravnog.
Prema istim pozateljima i kod tužiteljstava je povećan broj neriješenih prijava za oko 22 posto i neriješenih istraga za osam procenata… te smanjen broj podignutih optužnica za oko 16 posto.
Tačka dnevnog reda koja se tiče ocjenjivanja rezultata rada sudija Suda Bosne i Hercegovine za 2017., 2018. i 2019. godinu za potrebe provođenja postupka imenovanja, razmatrana je bez prisustva javnosti.
Vijeće se, nakon nešto opsežnije diskusije, očitovalo i u vezi s produženjem mandata dosadašnjem direktoru Sekretarijata VSTV-a BiH Admira Suljagića, kome mandat ističe 28. februara.
Nakon glasanja, Suljagiću je mandat produžen.
Također, mandat je produžen i glavnoj disciplinskoj tužiteljici Aleni Kurspahić.
Njihova reimenovanja izvršena su na temelju ostvarenih rezultata rada, shodno ranijem stavu VSTV-a da se za te pozicije ne raspisuje javni konkurs.
Sjednica VSTV-a BiH bit će nastavljena u četvrtak, 11. februara u skladu s ranije utvrđenim dnevnim redom.