Evropski parlamentarci pozvali EU da snažnije djeluje u Bosni i Hercegovini

Na Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta jučer je vođena rasprava o Bosni i Hercegovini tokom predstavljanja nacrta izvještaja za našu državu. Nacrt dokumenta koji treba u narednom periodu usvojiti Evropski parlament predstavio je Paulo Rangel izvjestilac Evropskog parlamenta za BiH.

Piše: A. DUČIĆ

-Prepoznajemo pozitivan trud BiH tokom prošle godine, uprkos tome što je još mnogo posla što se tiče reformi. Neki politički događaji pokazali su kako je moguće pronaći rješenje kada je riječ o koracima ka EU. Moramo istaknuti različite dimenzije na kojima morjau vlasti raditi kako bi dobile status kandidata. Što se tiče ustavnih reformi znamo da postoje razne disfunkcionalnosti na institucionalnoj razini. Postoje svi potrebni uvjeti da se ostvari napredak u 2021., sve je do volje političkih vođa. Ukoliko je potrebno bilo kakvo posredovanje, tada bi EU bilo putem Komisije ili Parlamenta trebala biti na raspolaganju – rekao je Rangel.

Ukazao je na važnost pravosudnih reformi koje su, kaže, najhitnije naravi. U ovom području, tvrdi on, napredak je vrlo ograničen. Doista se, navodi on, treba promijeniti institucionalni pravosudni okvir.

-Borba protiv korupcije nije nešto što se samo dešava na pravosudnoj razini već je za to potrebna politička volja. Borba protiv nezaposlenosti mladih i odljeva mozgova su dalji izazovi za BiH. Plan EK za Zapadni Balkan je sjajna prilika za popravak ekonomije. Predložio bih da sve zemlje Zapadnog Balkana budu uključene u konferencije o budućnosti Evrope – istaknuo je on.

Kada je riječ o pitanju migracija naglasio se da se po tom pitanju ne slaže s nekim reakcijama iz EU.

-Moramo pružiti veću podršku bh. vlasti. Naravno bilo je grešaka i vrlo je teško uhvatiti se u koštac s tom situacijom. EU treba i logistički i finansijski pružiti više pomoći nego do sada. Imamo određene odgovornosti i trebamo pomoći BiH da se bolje nosi sa ovom situacijom. I kada je riječ o vakcinama EU treba više pomoći BiH i Zapadnom Balkanu – rekao je Rangel.

Kaže kako treba apsolutno raditi na spriječavanju segregacije u obrazovanju u BiH. Djeci i mladima u BiH, poručuje, treba pružiti priliku bez obzira na njihovu etničku i vjersku pripadnost da mogu pohađati školu u kojoj su jednaki.
Dietmar Koster, parlamentarac iz Njemačke iz Grupacije socijalista i demokrata, kazao je da nacrtu izvještaja nedostaje problematika o rodnoj ravnpravnosti kao i uloga civilnog društva.

-Govor mržnje u BiH trebao bi jasno biti spomenut, marginaliziranje manjina trebalo bi biti spomenuto u izvještaju. Zapadni Balkan mora biti uključen u zeleni „New deal EU“. EU mora istražiti koliko je sredstava uloženo u BiH za migrantsku krizu – rekao je on.

Clement Grošelj, slovački europarlamentarac, kaže da je BiH specifična zemlja. Ako nema stabilne BiH, kaže on, onda se stabilnost cijelog Zapadnog Balkana dovodi u pitanje.

-Sadašnja BiH je rezultat Dejtonskog sporazuma. Međunarodna zajednica je odgovorna za BiH i mora pomoći toj zemlji da bude bliže evropskim vrijednostima. EU mora pomoći kako bi se premostile i etničke i političke podjele i da bi se počelo sa sistemskim promjenama. Pravosuđe može biti jedan od stubova da se očuva BiH – navodi on.

Tineke Strik, holandska zastupnica iz Kluba Zelenih, kazala je da je važno podstaći političare da nastave s reformama i dati im do znanja da „mislimo ozbiljno“. Potrebno je kaže, pojačati borbu protiv diskriminacije.

-Trebalo bi uspostaviti saradnju između entiteta kada je riječ o riješavanju migrantskog pitanja. Pozivam EU da se prevaziđe Dejtonska BiH i da se krene u Brisel.