Gorušanović-Butigan: Loš imidž i teret koji nosi VSTV-e s novim članovima bi trebao biti manji

Sanela Gorušanović-Butigan, ovlaštena osoba za predstavljanje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH svjedočila je danas pred Privremenom istražnom komisijom Predstavničkog doma Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu BiH. Ona je odgovarala na brojna pitanja članova Komisije o tome šta će ona i novi saziv VSTV-a, koji bi trebao biti uskoro imenovan uraditi na rješavanju nagomilanih problema u oblasti pravosuđa, te kada će u BiH zaživjeti pravna država.

Piše: Semira DEGIRMENDŽIĆ

Najviše pitanja odnosilo se na rad ili kako su kazali članovi Komisije nerad Tužilaštva BiH.

ZLOUPOTREBE CMS-a

Prije svega insistirali su na odgovorima zbog čega se od svih pravosudnih institucija u državi jedino predmeti u Tužilaštvu BiH ne dodjeljuje putem Sistema za automatsko upravljanje predmetima –CMS-a, a Gorušanović-Butigan su pitali i šta će VSTV poduzeti u vezi s prijavom sudije Nedeljka Tabakovića iz Brčkog koji je i ovoj komisiji, ali drugim nadležnim institucijama prijavio zloupotrebu CMS-a u Osnovnom sudu u Brčko distriktu, pojasnivši da u tom sudu na zahtjev predsjednika te institucije osobe koje rade na CMS-u zloupotrebama dodjeljuju predmete podobnim sudijama.

U uvodnom izlaganju Gorušanović- Butigan podsjetila je da je u junu prošle godine imenovana za potpredsjednicu VSTV-a, a da je u decembru prošle godine, nakon ostavke dotadašnjeg predsjednika Vijeća Milana Tegeltije jednoglasnom odlukom VSTV-a imenovana za ovlaštenu osobu u toj instituciji do formiranja novog Predsjedništva Vijeća.

Ona je kazala da bi novo Predsjedništvo VSTV-a trebalo biti imenovano na sjednici zakazanoj za 10.i 11. februar ove godine.

S obzirom na to da je u VSTV-u tek nešto više od pola godine Gorušanović-Butigan je kazala da se i zbog situacije u vezi s korona virusom, te godišnjih odmora i ne može pohvaliti s nekim rezultatima, ali i da ne može govoriti o nekim odlukama donošenim prije njenog imenovanja u VSTV-e.

Naglasila je da je VSTV institucija koja mora raditi transparentno i da je bitna saradnja i s izvršnom i sa zakonodavnom vlasti u BiH, a izrazito je kaže bitna komunikacija Vijeća s pravosudnim institucijama, koju je do sada ocijenila nedovoljno dobrom. Stoga je, kazala je, u proteklom periodu bila u posjeti u većini sudova u entitetu Republika Srpska, a da će sastanke organizirati i s predsjednicima sudova u FBiH.

Gorušanović-Butigan je kazala da je svjesna da su opravdane kritike javnosti zbog loših rezultata rada, naročito zbog nedovoljno procesuiranih krivičnih djela korupcije i da se mora pojačati rad u toj, te oblasti privrednog kriminala i ratnih zločina.

Osvrćući se na kritike na račun VSTV-a pri imenovanju sudija i tužilaca, što jeste i najveća nadležnost VSTV-a, Gorušanović-Butigan je kazala da je problem u sistemu koji na rang listama daje kandidate koji nisu uvijek najbolji, ali “kriteriji su takvi da često ne možemo odstupiti od te liste, a kad odstupimo nađemo se na meti kritika javnosti”.

Naglasila je potrebu što hitnijeg usvajanja Zakona o VSTV-u te je reforme ocijenila nužnima. U tom pravcu, kazala je VSTV je napravio plan koji podrazumijeva kvalitetu, efikasnost, borbu protiv korupcije, jačanje međusobne i saradnje s vanjskim faktorima, te integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i samog pravosuđa.

– Smatram da je VSTV-e kao institucija u stanju da prevaziđe problem s kojima se danas susrećemo. Veoma je bitno da smo svjesni da pravosuđe nije pokazalo dovoljno dobre rezultate i da moramo poraditi na tome. Imam viziju. U Vijeću sam pola godine, nisam dovoljno dobar svjedok da pričam o nekim ranijim dešavanjima, ali stojim vam na raspolaganju da pričam o svemu od mog dolaska. VSTV radi na poboljšanju stanja u pravosuđu. Vrlo je bitno s obzirom na to da je stanje bilo loše, što će se skoro svi članovi Vijeća uskoro promijeniti i ja to gledam kao neku novu snagu, Nadam se da ćemo biti u stanju da izaberemo Predsjedništvo koje će imati snage da krene naprijed- zaključila je Gorušanović-Butigan u uvodnom izlaganju.

Predsjedavajući Komisije Damir Arnaut, napominjući da je svjestan da ona nije bila u Vijeću kada je VSTV pretprošle godine na čelu s Milanom Tegeltijom jednoglasno donijelo zaključak da niko od nosilaca pravosudnih fiunkcija ne smije sarađivati s Komisijom, te da je Tegeltija taj stav ponovio i u junu prošle godine, a potom ga zbog pritiska međunarodne zajednice korigovao, pitao je Gorušanović-Butigan šta je po njenoj ocjeni dovelo do takvog stave, a potom do njegovog naglog zaokreta.

– Smatram kobnim za nas sve vraćanje u prošlost i ja mislim da su nakon usvajanja drugog zaključka svi se odazvali pozivu Komisije. VSTV radi u kontinuitetu nakon što je otišao bivši predsjednik i svi smo na fonu da zajednički sarađujemo – kazala je Gorušanović-Butigan.

DOŽIVOTNE ISTRAGE

Dragan Mektić, član Komisije naglasio je da mora postojati sinergija i saradnja svih stubova vlasti u zemlji, jer na njihovim temeljima funkcionira država.

– Mislim da je krajnje vrijeme, da bi ova država opstala i očuvala se i da bi bila u pravom smislu državu, neophodno je da profunkcioniše pravna država. Sve ostalo je nadogradnja. Nema ni zdrave ekonomije ako nema pravne sigurnosti, kazao je Mektić koji je Gorušanović-Butigan pitao koji su to po njenom mišljenju prioriteti pri izmjeni Zakon o VSTV-u.

Mektić je pitao i da li ona smatra, kao neki od prethodnih svjedoka da se u okviru VSTV-a uspostave dva vijeća – sudsko i tužilačko, kao i da li Ured disciplinskog tužioca treba odvojiti od VSTV-a. Mektić je konstatirao i da je prema njegovom mišljenju ključna stvar pitanje odgovornosti unutar pravosudnog sistema, te se kako je kazao stiče utisak da pojedini tužioci mogu zloupotrebljavati tu funkciju “i do kraja života nekoga progoniti i istraživati”.

Gorušanović-Butigan je odgovorila da se nada hitnim izmjenama Zakona o VSTV-u, ali da ona ne smatra da su potrebna dva vijeća, kao i da ne zna na koji bi se način to u pravnom smislu moglo i realizirati. Međutim, založila se za formiranje podvijeća sudija i podvijeća tužitelja. Ocijenila je i da bi se odgovornost možda mogla utvrditi i postojećim zakonom, a nije dala podršku ideji da Ured disciplinskog tužioca bude jedinstveno tijelo, nego je prema njenom mišljenju bolje rješenje da jesu u drugoj zgradi, odvojeni od one u kojoj je VSTV.

Komentirajući raniji istup glavne disciplinske tužiteljice pred Komisijom, na koji su podsjetili članovi ovog tijela uz ocjenu da je sama glavna disciplinska tužiteljica Alena Kurspahić pričala o stresu i pritiscima, Gorušanović-Butigan je svoju saradnju s Kurspahić ocijenila dobrom, ali je imala i svoj stav u vezi sa “stresom i pritiscima”.

-Voljela bih da onaj ko se poziva na stres, na loše rezultate sudija, na imenovanja, neka kaže zbog čega je pod stresom. Smatram da svi ljudi koji dođu trebaju ići do kraja. Neka kaže “pod pritiskom sam bila zbog Milana Tegeltije i neka se provede disciplinski postupak”. Ovaj posao sam po sebi je pritisak – kazala je Gorušanović-Butigan.

Ona je odgovorila i na Mektićevo pitanje mora li se utvrditi odgovornost tužitelja koji neke procese vode unedogled.

– Mora. Mi poduzimamo mjere da bude upravo kako vi kažete. Da istrage moraju biti bolje, a ne lošije – kazala je ona.

Mektić je ocijenio i da u Tužilaštvu BiH postoje “tužioci zaduženi za pojedine osobe”.

– Tužioc Oleg Čavka je zadužen za direktora OSA-e, a ima i tužioc zadužen za mene – kazao je Mektić.

I privremena predsjednica VSTV-a saglasila s tim da podaci govore da su rezultati rada u pravosuđu najlošiji u Tužilaštvu BiH. O tome će kaže uskoro razgovarati s glavnom tužiteljicom Gordanom Tadić.

– U Tužilaštvu BiH rade i najteže predmete, ali to nije opravdanje za to da rezultati ne mogu biti bolji – istakla je Gorušanović-Butigan.

Branislav Borenović, član Komisije kazao je da o radu Tužilaštva BiH najbolje govori podatak iz Izvještaja OSCE-a pod nazivom: Sindrom nekažnjivosti za 2019. godinu.

– U tom izvještaju došli smo do šokantnog saznanja da u 19 tužilaštava imamo 362 tužioca, a u 2019. godini broj potvrđenih optužnica za visoku korupciju je jedna, a za srednju 15. Ubjedljivo najlošiju ocjenu i to čistog keca dobilo je Tužilaštvo BiH. Ovo je alarm svih alarma i to je nešto što zaslužuje, ako ništa drugo, Vaš komentar – kazao je Borenović privremenoj predsjednici VSTV-a.

SIGNAL CRVENE BOJE

Gorušanović-Butigan je kazala da taj podatak jeste “signal crvene boje” i najavila je da će i to biti jedna od tema njenog predstojećeg sastanka s glavnom tužiteljicom BiH Gordanom Tadić. No, privremena predsjednica VSTV-a kazala je i da je dobila podatke da su rezultati u 2018. i 2017. bili bolji.

Borenović je kazao da je i u 2018. godini bio jedan predmet visoke korupcije u Tužilaštvu BiH.

Borenović je uputio konkretno pitanje da li se VSTV bavio nevjerovatnim činjenicama koje je pred Komisijom iznio sudija Nedeljko Tabaković.

Gorušanović-Butigan je kazala “da misli da se nije raspravljalo”, te je kazala da je CMS sistem nešto najbolje što je pravosuđe dobilo, ali je kazala da je zloupotreba tog sistema bilo i ranije i da je “strašno da imamo u pravosuđu ljude koji su skloni da rade takve stvari”.

No, ona nije mogla precizirati šta će tačno VSTV uraditi i koje će to mehanizme primijeniti da se takve zloupotrebe odmah zaustave.

Članovi Komisije su potencirali i odgovor na pitanje zbog čega se jedino u Tužilaštvu BiH ne primjenjuje CMS kod dodjele predmeta. Podsjetili su i na svjedočenje glavne tužiteljice Gordane Tadić koja je potvrdila tu činjenicu i najavila da bi u naredne tri godine CMS mogao biti uveden i u to tužilaštvo.

Gorušanović-Butigan je kazala da ni njoj nije jasno zbog čega se u Tužilaštvu BiH ne primjenjuje taj sistem, te je kazala da će više informacija zasigurno imati nakon sastanka s glavnom tužiteljicom.

No, kazala je da je tokom intervjua s pojedinim državnim tužiteljima saznala da oni to što im se predmeti dodjeljuju “ručno” brane time što postoje dugogodišnji iskusni tužioci kojima se predmeti dodjeljuju na osnovu tog iskustva.

Na pitanje predsjedavajućeg Komisije Damira Arnauta da li je takvo opravdanje za nekorištenje CMS-a prihvatljivo, Gorušanović-Butigan je kazala da nije i da svi oni koji su konkurisali za rad u Tužilaštvu BiH moraju biti spremni da rade najteže predmete.

Borenović je Gorušanović-Butigan upoznao i s tim da je on u maju podnio krivičnu prijavu za neovlašteno prisluškivanje, da je saslušan tada, ali da do danas ne zna za sudbinu te prijave. No, kazao je da je to jedan od “blažih” primjera gdje se pravosuđe oglušuje na prijave, te je podsjetio da u BiH ljudi godinama čekaju na odluke i epilog za slučajeve gdje su im ubijena djeca.

– Ja Vas pitam ljudski, šta da rade građani koji čekaju da dobiju pravičnu odluku. Svjesni smo mi da treba mijenjati zakone, ali ja vas pitam šta uraditi dok se to ne desi, šta savjetovati ljudima – kazao je Borenović.

Gorušanović-Butigan kazala je da je “nužno da Tužilaštvo BiH radi transparentnije i da informirana u kojoj je fazi predmet”.

– VSTV kao regulatorno tijelo mora vršiti nadzor nad tim. Teško mi je prihvatiti činjenice koje ističite. Mi smo birali te ljude oni moraju dati informacije, nemoguće je da se ne odluči o prijavi godinu dana, trebamo reagovati kao institucija – rekla je ona.

Miru Pekić zanimalo je šta privremena predsjednica VSTV-a misli o sprečavanju sukoba interesa u pravosudnim institucijama.

Gorušanović-Butigan je kazala da podržava odredbe kojima se zabranjuje da srodnici člana VSTV-a mogu ući u pravosuđe dok je taj član Vijeća u mandatu.

Na pitanje članice Komisije Alme Čolo, šta konkretno namjerava uraditi da bi Tužilaštvo BiH bilo efikasnije naročito u predmetima korupcije privremena predsjednica VSTV-a ocijenila je da će novi saziv VSTV-a smoći snage da se uhvati u koštac sa svim problemima.

– Ne želim kritizirati ni članove VSTV-a koji su sada pri kraju mandata. Međutim loš je imidž i imamo taj teret na leđima koji bi s novim članovima trebao biti manji. Moramo pokazati da smo sposobni da budemo regulatorno tijelo i da moraju tužioci i sudije pokazati da moraju raditi nezavisno. Radila sam 12 godina kao sudija i nikada nisam pod pritiskom radila, ali ružno je reći “ja sam poštena, a ti nisi”. Hoću da vjerujem da imamo poštene sudije i tužioce i nadam se da ćemo biti dovoljno i jaki za one koji nisu, da pokrenemo disciplinske i krivične postupke, ako neko smatra da postoji korupcija neka prijavi, a na nama je da ih proceusiramo. Smatram da za to imamo snage – kazala je Gorušanović-Butigan.

Branislav Borenović je kazao privremenoj predsjednici VSTV-a da Vijeće ima mogućnost da detaljno ispita imenom i prezimenom ko su tužioci koji predmet ne dovedu do kraju.

– I da vidite ima li tu organizovanog ponašanja s ciljem da Tužilaštvo BiH bude neefikasno. To sve možete učiniti i bez zakonskih izmjena i da se otvori prostor za časne sudije i tužioce, a da bi se to pokrenulo neko mora pokrenuti kamenčić promjena. Utvrdite da li postoje ljudi koji stalno dobijaju predmete koje ne završavaju, da li je neko svjesno isključivao CMS, Vi to možete dobiti. Ja vas pozivam da budete hrabri – zaključio je Borenović.

Iako pozvan da svjedoči, na današnjoj sjednici Komisije nije se pojavio ministar pravde BiH Josip Grubeša, koji je Privremenu istražnu komisiju pismeno obavijestio da, radi neodložnih obaveza, danas nije u mogućnosti pristupiti svjedočenju. S tim u vezi, Komisija je usvojila zaključak kojim poziva ministra Grubešu da se, radi svjedočenja, pojavi pred članovima Komisije na 24. sjednici, koja je zakazana za 2. februar 2021. godine u 12 sati.

Privremena istražna komisija usvojila je i zaključak kojim je ovlastila predsjedavajućeg Komisije Damira Arnauta da direktno stupi u kontakt sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom, radi svjedočenja Tegeltije pred Privremenom istražnom komisijom.

Također, usvojen je zaključak kojim se pozivaju članovi VSTV-a Berina Alihodžić i Biljana Simeunović da, na nekoj od narednih sjednica, svjedoče pred Privremenom istražnom komisijom.