pandemija
Osim što oporavak od koronavirusa može biti težak, u BiH je i veoma skup
Farmaceuti posebno apeluju na pacijente da bez nadzora i preporuke ljekara ne uzimaju antibiotike
Oporavljeni od kovida se najčešće žale na brzo zamaranje, bol u plućima, kašalj i malaksalost. Oporavak je, upozoravaju ljekari, dugotrajan proces, ali i skup. Suplemente i vitamine u našoj zemlji ne možete nabaviti na recept.
Od početka pandemije u Bosni i Hercegovini koronavirusom se zarazilo više od 119.000 osoba. Od tog broja do danas se oporavilo više od 90.000.
Oboljeli su se žalili na različite simptome i imali su različite kliničke slike: od asimptomatskih i lakih slučajeva, do teških, onih koji su boravili na intenzivnoj njezi i respiratoru. Potpuni oporavak, pokazuje praksa, nije lak i dugo traje. Takav slučaj je bio i kod Tuzlanke glumice Remire Osmanović, javlja FTV.
– Osam dana konstantno temperatura od koje ne možete na noge. Navečer konstantno znojenje, nesnošljivi bolovi. Jedno stanje kad vas kosa boli. Ne možete ništa ni jesti ni piti – priča ona.
Remiri je, kao i većini kovid pacijenata, osim antibiotika bilo preporučeno korištenje različitih suplementa ishrani, vitamina i probiotika. A to košta, s obzirom na to da ovi proizvodi nisu pokriveni osiguranjem. I po 50 ili 100 maraka po kutiji. I to sve puta dva, jer joj je i suprug, inače onkološki bolesnik, bio zaražen. U zemlji gdje je zdravstveni sistem zakazao to nisu jedini troškovi.
– Na recept samo možete dobiti Sumamed i Pancef. Ostalo smo sve plaćali i jako puno novca smo potrošili uz kovid testove, snimke, CRP… Sve ostale nalaze smo plaćali jer ne možete doći na red. Kad ste bolesni nemate snage da zovete i čekate – kaže Osmanović.
Ljudi i preventivno koriste suplemente.
– Razlog je vjerovatno strah od posljedica kovida. Kroz naše apoteke primijećeno je da značajan broj konzumenata dolazi, traži savjet šta je dobro da bi se eventualno kovid prevenirao ili da bi se ublažile posljedice – navodi farmaceutkinja Zahida Binakaj.
Farmaceuti posebno apeluju na pacijente da bez nadzora i preporuke ljekara ne uzimaju antibiotike.
– Za liječenje pacijenata oboljelih od kovida koristi se nekoliko vrsta antibiotika. Svaka klinička slika je specifična, a isti lijekovi ne pomažu svima i mogu donijeti više štete nego koristi. Ta rezistencija koja se javlja na antibiotike je jako prisutna u Bosni i Hercegovini, a to znači da tom pacijentu kad bude stvarno trebao taj antibiotik, ako je on zloupotrijebljen, neće mu pomoći – upozorava Binakaj.
Upala pluća je vrlo česta kod zaraženih koronavirusom. Vrlo brzo se razvija i zahvata cijela pluća. Međutim, o konkretnim posljedicama je još prerano govoriti.
– Počinju se javljati izviještaji koji govore o određenim komplikacijama na nizu organa, počevši od pluća, kardiovaskularnog sistema i drugih organa, ali još uvijek pratimo sve te efekte i za izvjesno vrijeme kada skupimo cjelokupnu informaciju o komplikacijama i ostalim tegobama, zajedno s ostalim svijetom ćemo donijeti određene zaključke – navodi infektolog Bakir Nakaš.
Brzo zamaranje, gubitak apetita i snage, samo su neke od tegoba na koje se žale oni koji su prebolovali kovid. Preporuka struke je da se bolest odleži, da se pacijent odmara dovoljno dugo i radi na poboljšanju vlastitog imuniteta koji je, nakon bolesti i konzumacije lijekova, po pravilu oslabljen i sklon i drugim infekcijama.