“Ja ne znam od čega ću živjeti”: Ogroman broj radnika u BiH ostalo bez posla

Šida Ćato donedavno je radila u firmi “Prevent” iz Goražda na izradi autopresvlaka. U tom preduzeću, koje se bavi proizvodnjom zaštitne opreme, autopresvlaka od kože i tekstila, radila je devet godina. Ima 63 godine i do penzije joj je ostalo 19 mjeseci. U junu je dobila otkaz, a u obrazloženju je pisalo kako je smanjen obim posla te da njene usluge toj firmi više nisu potrebne.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE) Šida Ćato kaže da strahuje kako će preživjeti.

“To je bilo 15. juna, tada sam otpuštena. Ostala sam bez ičega. Muž ima penziju, minimalnu. Šest mjeseci sam od biroa primala naknadu za nezaposlenost. Sada je i to prestalo. Ja sam starija osoba, ne mogu se zaposliti. Nigdje me niko primiti neće. Ne znam od čega ću da živim i šta da radim”, priča Ćato, dodajući da je “sreća u nesreći” što nije kreditno zadužena.

“Hvala Bogu da bar kredita nemam, jer nikad nisam bila osigurana na godinu dana da sam mogla dići kredit. Ipak, ovo je najteža situacija u mom životu. Nemam nikakve pomoći sa strane. Sestre, svi… svako se o sebi zabavio. Da imam 100, 150 maraka (50, 75 eura) od socijalnog, da su makar to izveli, pa da primam, meni bi dobro bilo”, kaže Ćato.

Stopa registrovane nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini (BiH), zaključno sa oktobrom 2020. godine, iznosila je 33,9%, prema statističkim podacima.

Nezaposlenost je, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, od marta 2020., kada je počela pandemija COVID-a u BiH, do kraja te godine porasla za više od 2,5 procenta.

Zaposlenima minimalne plate i neuplaćeni doprinosi

Sead Delić, radnik je u firmi “Fortob” u Gračanici, na sjeveru BiH. Ova firma se bavi šivanjem obuće, a kako kaže Sead za RSE, stanje u preduzeću je teško, jer su proteklih osam mjeseci mnogi ugovori otkazani zbog pandemije.

Zbog toga, ističe Delić, radnici ostaju bez doprinosa i zdravstvenog osiguranja.

“Radnici nisu odjavljivani, ali su u toku mjeseca radili šest dana, pa u drugom možda deset, u trećem možda petnaest”, ističe Delić, dodajući da zbog slabog obima posla radnicima zadnjih osam mjeseci poslodavac ne isplaćuje “normalnu platu”.

“U ovim teškim uslovima plate se kreću od 250-350 maraka (125-175 eura), to je taj maksimum ovih zadnjih osam mjeseci. Zadnju platu smo primili pred Novu godinu. To je bilo za rađenih 15 dana, minimalno. Ja sam primio, kao neki poslovođa, majstor, 450 maraka (225 eura)”, ističe Delić.

Seadova djeca, kako kaže, žive u Njemačkoj i povremeno rade honorarne poslove. Oni mu šalju novac da “preživi” cijeli mjesec, jer mu njegova plata nije dovoljna ni za osnovne životne namirnice.

“Srećom, nemam kredite i pomažu mi djeca. Imam dvoje djece, ali teška je situacija ostalih radnika, pogotovo u ovoj branši, u koži i tekstilu. Ljudi ne mogu da se liječe, da se ovjeri knjižica. Svi su u kreditima”, poručuje Delić.

Prosječna plata u BiH je 961 marka (480 eura). Sindikalna potrošačka korpa, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH za decembar 2020. godine, iznosi oko 1.865 maraka (932 eura).

U potrošačku korpu se ubrajaju prehrana stanovanje i komunalne usluge higijena i održavanje zdravlja, obrazovanje i kultura, odjeća i obuća, prevoz i održavanje domaćinstva.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna isplaćena plata (u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, entitetima u BiH), te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Radnike najviše brine neizvjesnost

Tomo Galušić iz Tuzle, na sjeveroistoku BiH, radi u firmi “Intral” koja se bavi proizvodnjom obuće. Od početka pandemije, od 250 radnika, koliko je bilo zaposleno u martu, njih stotinu je otpušteno, kaže Tomo.

“Kuburi se, na vrijeme su plate, nisu velike, ali se još uvijek dobija, ali nakon Nove godine, ako ne napravimo nove poslovne ugovore, vrlo lako se može desiti da i ovo 150 radnika ostane bez posla. Pošto je firma privatna, država je nešto obećala, ja mislim da nisu za sad ništa dobili”, pojašnjava Galušić.

Tomo Galušić dodaje i da bi zbog teške ekonomske situacije, koja je pogoršana zbog pandemije COVID-a 19, svi radnici mogli završiti na listi Biroa za zapošljavanje.

“Sto radnika nam je već na birou, jer nemamo odliv obuće prema inostranstvu. U magazinima još stoji naša obuća. Ugovori se prave svaka tri, četiri mjeseca. Ako se potpiše, mi ćemo nastaviti raditi. Ako se ne potpiše, a svako se boji potpisati ugovor, najvjerovatnije, idemo svi na biro. To je privatna firma, nema da će te neko pomoći”, kaže Galušić, dodajući da su u najtežoj situaciji mladi koji su ostali ez posla, a prethodno su se kreditno zadužili.

“Ovi mladi su uzeli kredite, kupuju materijal, grade kuće. Pogotovo ako ovdje rade dvoje, sad se hvataju za glavu. Malo su banke odgodile rate, ali dokle će to trajati? Ovi što su bili na birou, čim su se vratili, odmah im krenule rate. Država uzima svoje. Ja i supruga radimo, pa možemo nekako živjeti, ali ovo što zaradi 500-600 maraka (250-300 eura), ima dvoje djece, školuje ih, nemaju hljeba. Ne samo kod nas u firmi. Mi se sada svodimo na salamu od tri marke (1,5 euro) i zadovoljan si. Ali, kažem, ima gore. Ima masa njih da oboje ne rade”, kaže Galušić.

Od marta izgubljeno više od 10.000 radnih mjesta

Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, krajem novembra 2020., u BiH je na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja bilo 413.254 osobe.

U odnosu na oktobar iste godine, broj nezaposlenih osoba je u odnosu na isti period 2019. godine veća za 11.895 osoba ili oko tri procenta.

Iz Agencije u izvještaju o pregledu stanja na tržištu rada u BiH navode da je rast nezaposlenosti uzrokovan smanjenom ekonomskom aktivnošću uslijed pandemije COVID-a 19, te da se nezaposlenost od početka pandemije u BiH, od marta mjeseca, povećala za 10.366 osoba ili 2,57 procenata.

U posljednjem ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zemlje Zapadnog Balkana, u dijelu koji se odnosi na BiH, navodi se da je pandemija korona virusa uvela BiH u najveću recesiju u posljednjih 25 godina, što uzrokuje prekid u normalnom funkcioniranju ekonomije.

Ističe se i da je BDP (bruto društveni proizvod) BiH u 2020. pao za četiri procenta, što je za 0,8 odsto gore u odnosu na junski izvještaj Svjetske banke, a oporavak i privredni rast u nivou od 3,5 odsto očekuje se tek 2022. godine.