Odbijena rasprava o genocidu u Srebrenici, imovina ostaje u vlasništvu SPC-a

Poslanici vladajuće većine na sjednici Skupštine Crne Gore sinoć su odbili da u dnevni red uvrste Prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koji je predložila Bošnjačka stranka.

Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici Ervina Ibrahimovića, na osnovu glasova zastupnika, nije uvršten u dnevni red. Za prijedlog su glasala samo dva zastupnika.

“Nažalost, ovakvim odnosom prema pitanju presuđenog genocida, aktuelna vlast šalje poruku da ne želi istinsko pomirenje i da nije spremna da se krene u proces suočavanja s prošlošću”, naveli su iz Bošnjačke stranke Crne Gore.

Poručili su da nepriznavanje genocida u Srebrenici za porodice 8.372 stradalih Bošnjaka ponovo otvara rane.
“Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud donijeli su pravosnažne presude da se u Srebrenici desio genocid”, podsjećaju iz Bošnjačke stranke.

Kako je kazao ranije poslanik Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović, usvajanjem rezolucije o priznavanju genocida u Srebrenici Crna Gora bi još jednom napravila snažan i važan iskorak u očuvanju trajnog mira u regionu.

Usvojene izmjene zakona o slobodi vjeroispovjesti

U dva i po sata nakon ponoći, 29. decembra, zastupnici Skupštine Crne Gore usvojili su izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti, glasovima 41 zastupnika vladajuće većine.

Nova crnogorska vladajuća parlamentarna većina usvojila je u utorak u dva sata ujutro izmjene zakona o slobodi vjeroispovjesti koje su pripremljene pod utjecajem Srpske pravoslavne crkve, a raspravu su bojkotirali svi opozivioni zastupnici tvrdeći da ne postoji kvorum za održavanje sjednice skupštine Crne Gore.

Usvajanje izmjena zakona popraćeno je pljeskom vladajućih zastupnika dok su oporbeni držali konferenciju za novinare u predvorju crnogorskog parlamenta tvrdeći da je “pogažen” Ustav Crne Gore te da su odluke parlamenta nelegitimne i nevažeće, prenosi Hina.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti, koji je usvojila prethodna crnogorska vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista, tražio je od vjerskih zajednica da dokazuju vlasništvo nad nekretninama.

Odmah po usvajanju usprotivila mu se Srpska pravoslavna crkva koja je u većem dijelu 2020. organizirala masovne prosvjede tvrdeći da je cilj zakona “otimanje njezine imovine u Crnoj Gori”.

Upravo su ti protesti , prema ocjeni analitičara, doveli do prvog izbornog poraza Mile Đukanovića i prve smjene vlasti u Crnoj Gori u zadnja tri desetljeća.

Izmjenama zakona ukinula se promjena statusa crkvene imovine što znači da ona ostaje u posjedu Srpske pravoslavne crkve a država, ako želi tu imovinu evidentirati kao svoju, može se obratiti sudu.

Opozicioni zastupnici u utorak rano ujutro ustvrdili su da vladajuća većina nije imala kvorum jer je jedna zastupnica u samoizolaciji zbog koronavirusa i uključila se “on- line” u raspravu, dok drugoj Državna izborna komisija nije potvrdila zastupnički mandat.

“Skandalozno ponašanje, drastično kršenje Ustava, demokratskih principa i standarda većine”, kazao je zasupnik DPS-a i bivši premijer Duško Marković, istaknuvši da će ukazati međunarodnoj zajednici na takvo ponašanje.

Crnogorski premijer Zdravko Krivokapić, koji je prisustvovao raspravi, rekao je da Demokratska partija socijalista (DPS) političkom korupcijom pokušava promijeniti izbornu volju građana.

“Ovdje se radi o organiziranom kriminalu povezanim sa vrhuškom vlasti i mi ćemo to dokazati u narednom razdoblju”, rekao je Krivokapić.