Šta slijedi nakon što Milan Tegeltija podnese najavljenu ostavku?

Obrazlažući svoju ostavku, Tegeltija je na konferenciji za novinare u Banja Luci u četvrtak, međutim, negirao vezu sa bilo kakvim koruptivnim radnjama, te optužio krugove bliske Stranci demokratske akcije (SDA) BiH za pritiske i prijetnje, piše Radio Slobodna Evropa.

“Sve kako bi se mojom eliminacijom sa mjesta predsjednika VSTV stvorili uslovi za kontrolu pravosudnog sistema po dubini, a posebno Tužilaštva BiH”, izjavio je Tegeltija, navodeći da će ostavku podnijeti iduće sedmice na sjednici VSTV BiH.

Nakon što je audio snimak Tegeltijinog navodnog razgovora sa Buhom objavio portal Istraga.ba, 26. novembra, Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je 3. decembra, na vanrednoj sjednici u Sarajevu, zatražilo ostavku Milana Tegeltije. Uslijedili su i zahtjevi za ostavku iz međunarodnih institucija i stranih ambasada.

Tegeltija je, međutim, odbijao dati ostavku, a na konferenciji za novinare u utorak (8. decembra) nakon sastanka sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom izjavio je da je izložen obavještajnim aktivnostima koje mogu dovesti do njegove likvidacije.

„Nemoguće je u takvim uslovima obavljati funkciju na dostojanstven način i zakonit način. Ja sam izložen nezakonitim obavještajnim i paraobavještajnim aktivnostima koje mogu rezultirati ugrožavanjem mog identiteta, to jest mojom likvidacijom, naveo je Tegeltija u izjavi nakon sastanka 8. decembra.

Novi predsjednik iz VSTV

Nakon što Tegeltija, kako je najavio, podnese ostavku, petnaest članova VSTV bi trebalo da, prema proceduri, između sebe biraju novog predsjednika institucije.

Nekadašnji predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, a sadašnji sudija Suda Bosne i Hercegovine, Branko Perić, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) ocjenjuje je bi Tegeltija na mjesto predsjednika mogao da postavi “ponovo nekog ko ga je podržavao cijelo vrijeme i održavao na poziciji”.

„Ima nekih naznaka da će on insistirati da ga zamijeni neko od članova Vijeća iz Republike Srpske, da bi se održala ta neka etnička ravnoteža, što je ortodoksna glupost koja traje posljednjih deset, dvanaest godina, da je na čelu institucije Srbin, što je potpuni apsurd“, smatra Perić.

Za nacionalni ključ koji se već godinama koristi, Perić kaže da je to “stvar mešetarenja”.

„Oni sebi stvaraju poziciju u Vijeću, onda se u ove ostale institucije, također, instaliraju ljudi iste etničke pripadnosti, tako da je to dovedeno do apsurda“, poručuje on.

Na sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, 3. decembra, kada je i zatražena ostavka prvog čovjeka VSTV-a, Tegeltiju je podržalo troje članova VSTV-a iz Republike Srpske. Perić pretpostavlja da će neko od njih troje biti izabran za novog predsjednika VSTV-a, što, kako je rekao, ništa “suštinski neće promijeniti”.

Perić za RSE kaže da bi se efekat u pravosuđu postigao ukoliko bi kompletno Visoko sudsko i tužilačko vijeće podnijelo ostavke.

„Ključni problem pravosuđa u Bosni i Hercegovini jeste mreža instaliranih ljudi koje je doveo Tegeltija i njegovo većinsko društvo u VSTV-u. Ta mreža će dovoditi u instituciju ljude koji su Tegeltijini ljudi, koji su učestvovali u tim raznim njihovim ‘potkivanjima’ i od kojih se ne može očekivati nikakav napredak u daljnjim reformama i stvaranju ozbiljne institucije“, smatra sudija Suda BiH.

Izmjene Zakona o VSTV-u

Ministar pravde BiH Josip Grubeša ocjenjuje za RSE da nakon Tegeltijine ostavke “ne postoji bojazan da bi nastala bilo kakva kriza unutar pravosudnih institucija veća od postojeće”. On kaže da kroz svoja dva mandata ministra pravde pokušava naći najbolje rješenje za VSTV.

“I Tužiteljstvo, i VSTV, i Sud BiH – kome oni daju svoj izvještaj? Daju Parlamentu. Parlament primi k znanju. Kome su odgovorni? Nikome”.

Prema njegovom mišljenju “pravosuđe mora biti neovisno, ali mora biti odgovorno”.

“Ako je VSTV najviše pravosudno tijelo unutar Bosne i Hercegovine, onda to mora biti to tijelo. Ja ne kažem da trebaju odgovarati Parlamentu, ali ako se daje Parlamentu izvještaj, ako Parlament usvaja izvještaj, a to usvajanje ili neusvajanje nema nikakve reperkusije na njihov dalji ili minuli rad, onda mi nemamo svrhu“, poručuje ministar.

Grubeša najavljuje i da će izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, tačnije jedan manji set članaka u vezi sa dignitetom, imovinskim kartonima i u vezi sa posebnom jedinicom unutar VSTV-a, predložiti Vijeću ministara BiH na usvajanje do kraja godine, te da radna grupa, radi i na izradi cjelokupnog Zakona o VSTV-u.

Istovremeno, zastupnica opozicione političke partije, Naša stranka u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, Mirjana Marinković-Lepić, u izjavi za RSE ističe da Ministarstvo pravde “niti u jednom slučaju do sada nije bilo brzo u smislu dostavljanja zakona u proceduru”.

„Takav način rada mi daje za pravo da je i to neka politička igra, jer ako hoćemo u Evropu, onda nam je valjda stalo do toga da usvajamo zakone koji će nas toj Evropi približiti“, kaže ona i dodaje da je “mana sadašnjeg Zakona o VSTV-u’ činjenica da su članovi VSTV – a “pod plaštom nezavisnosti ustvari postali nedodirljivi’.

„Mi smo njih mogli smijeniti samo novim zakonom i to smo i probali u Parlamentu, međutim, naravno, to je palo na Domu naroda –mi smo željeli da donesemo lex specialis kojim se smjenjuje kompletan sastav VSTV-a. Taj pokušaj je propao na Domu naroda“, navodi za RSE Mirjana Marinković-Lepić

Šta je VSTV?

Prema zakonskoj regulativi, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa. VSTV BiH je nezavisno kontrolno tijelo bh. pravosuđa, koje u svojoj nadležnosti ima i pravosudni nadzor.

VSTV je i regulatorno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu.

VSTV broji 15 članova, od koji 13 kandiduju sudovi u BiH, jednog člana bira Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda zastupnika Parlamentarne skupštine, i jednog člana bira Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra pravde Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara.

Članovi Vijeća biraju se na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora.

Sastav Vijeća odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako u sastavu Vijeća treba da bude šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.

Afere vezane za Milana Tegeltiju

Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH je već dva puta nakon nove afere u kojoj se Tegeltija našao pozvao predsjednika VSTV-a da podnese ostavku.

Kako su objasnili, to bi bio značajan korak ka obnovi integriteta i reputacije same institucije. Istaknuto je da je to pitanje naglašeno i u posljednjem komunikeu Vijeća za provedbu mira.

Još 2019. godine, Milan Tegeltija bio je dio afere nazvane “Potkivanje”. On se dovodio u vezu s koruptivnim radnjama, odnosno da je putem posrednika, inače službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ugovarao klijente kojima je trebalo “ubrzati” predmete u bh. pravosuđu. To je objavljeno u videosnimku.

Tužilaštvo BiH je 4. decembra 2020. podiglo optužnicu protiv aktera, Marka Pandže i Nermina Aleševića.

Pandži, koji je bio službenik SIPA-e, na teret se stavlja krivično djelo davanje dara i drugih oblika koristi, dok se Alešević pored navedenog tereti i za neovlašteno prisluškivanje i tonsko snimanje, u sticanju sa krivičnim djelom neovlašteno fotografisanje.

Tegeltija je oslobođen sumnji, a u slučaju se pojavio kao svjedok.

Afera nazvana “Potkivanje” i pored protesta u Sarajevu, te brojnih zahtjeva opozicije za smjenu Tegeltije, uz osudu međunarodne zajednice, nije imala negativne posljedice po predsjednika VSTV-a.

U maju 2019. godine u Parlamentu BiH formirana je Privremena istražna komisija Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, nakon afere “Potkivanje” u čijem je središtu bio Tegeltija.

Kako je Tegeltija postao član VSTV-a?

Tegeltija je prvobitno bio tužilac u u Okružnom tužilaštvu Banja Luka, a nakon toga i predsjednik Osnovnog suda u Banjaluci.

Za člana VSTV-a BiH u ime okružnih sudova, Višeg privrednog suda Banja Luka, osnovnih sudova i okružnih privrednih sudova Republike Srpske, izabran je u junu 2014. godine. Ponovo je biran i četiri godine kasnije, u junu 2018., na tu funkciju.

Njegov drugi mandat trebao je trajati do 2022. godine.