SDA, SNSD i HDZ protiv drugog kruga glasanja na izborima

S. DEGIRMENDŽIĆ

U BiH još uvijek nema političke volje da se uspostavi sistem drugog kruga glasanja pri izboru članova Predsjedništva BiH i načelnika i gradonačelnika , kako je to uobičajeno u demokratskim zemljama.

Pokazalo je to i današnje odbijanje većinom glasova u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH inicijative poslanika Naše stranke Damira Arnauta kojom se Vijeću ministara BiH nalaže da pripremi i u parlamentarnu proceduru uputi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, te da nadležni u entitetima također izmjene entitetske zakone.

S ovim prijedlogom bilo je predviđeno da se u BiH uspostavi sistem preferencijalnog, instant drugog kruga, glasanja za izbor načelnika i gradonačelnika u BiH, kao i za članove Predsjedništva BiH. Protiv su bili poslanici SDA, izuzev Halida Genjca, potom oni iz SNSD-a i HDZ-a.

Prijedlog su osim poslanika Naše stranke podržali i SDP, Nezavisni blok, SBB i DF.

Uprkos tome što je Arnaut tokom rasprave o ovoj inicijativi ukazao na to da BiH još od 1998. godine nije imala tri člana Predsjedništva koji su istovremeno bili izabrani s više od 50 posto glasova biračkog tijela i što većina zemalja ima takozvani drugi krug glasanja i da se i predsjednici susjednih Hrvatske, Srbije i Crne Gore biraju u drugom krugu ako nijedan kandidat u prvom krugu ne dobije natpolovičnu većinu, politike u BiH očigledno su opredijeljene da njihovi kandidati budu „pobjednici“ i s tek osvojenih između 30 i 40 posto glasova.

– Od prvih izbora od Dejtona do danas, čak 40 posto kandidata su izabrani u Predsjedništvo s manje od 50 posto glasova. Ovo je najčešće bio slučaj s bošnjačkim članovima, samo gospodin Alija Izetbegović i gospodin Haris Silajdžić su izabrani s više od 50 posto glasova, a čak četiri bošnjačka člana su izabrana iako je između 60 i 70 birača glasalo za nekog drugog kandidata. Kod izbora za srpskog člana Predsjedništva to da kandidat ima manje od natpolovične podrške se desilo tri puta , dok je samo jedanput hrvatski član Predsjedništva izabran s manje od 50 posto glasova. Naravno, to što je hrvatski član u svim osim u jednom slučaju izabran s punim izbornim legitimitetom i što tradicionalno uživa veći legitimitet od bošnjačkog i srpskog člana, ne znači da nemamo problem jer je Predsjedništvo kolektivni organ. A, zadnji put kada su sva tri člana tog kolektivnog organa imali puni legitimitet je bilo 1998. godine, znači prije 22 godine. Osim te 1998. godine jedini put kada su sva trojica imala puni legitimitet je na izborima 1996. godine. Nikada više – kazao je Arnaut.

On je pojasnio da bi uvođenjem principa drugog kruga glasanja u BiH bilo osigurano poštivanje volje glasača na najbolji mogući način.

– Ne bi bilo situacija u kojima značajna većina ljudi, čak 70 posto i više u nekim slučajevima glasa za druge kandidate , a bude izabran onaj za kojeg je glasalo 30 posto ljudi ili možda čak i manje. U BiH četvrtina izabranih načelnika nema natpolovičnu podršku. Ja sam ciljano podnio ovu inicijativu prije ovih lokalnih izbora da ne bi bilo insinuacija da sam bio motivisan rezultatima ovih izbora. Međutim i ovi lokalni izbori su pokazali da se taj trend nastavio i 25 posto načelnika na ovim izborima je izabran s manje od 50 posto glasova – rekao je Arnaut.

On je pojasnio i da uvođenjem preferencijalnog sistema glasanja ili takozvanog instant drugog kruga na izborima u BiH ne bi bilo dodatnih troškova izbora, kao ni štampanja dodatnog broja glasačkih listića u odnosu na one koji se štampaju prema sadašnjem Izbornom zakonu, te da izmjene ne bi produžile ni vrijeme brojanja listića od onog koje sad treba u BiH za taj posao.