Izgradnja spomenika na Kazanima u planu Gradskog vijeća Sarajeva za 2021. godinu

Predsjedavajući Gradskog vijeća Igor Gavrić za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže kako dugo traje priča o izgradnji ovog spomenika, ali je trebalo riješiti idejno rješenje i projektnu dokumentaciju.

“Sad smo spremni za provedbeni projekat. Za izgradnju spomenika trebaju se planirati sredstva iz budžeta, a da bi se ona planirala, potrebno je donijeti odluku na Gradskom vijeću”, kaže Gavrić.

Programom podizanja spomenika od značaja za Grad Sarajevo tokom 2019. godine donesena je odluka o izgradnji spomen-obilježja na Kazanima. Gavrić objašnjava da će sadašnji Nacrt omogućiti tu izgradnju.

“Iduće godine mi očekujemo izgradnju tog spomenika”, dodaje on.

U dokumentu Gradskog vijeća navodi se kako je cilj podizanja spomenika odavanje počasti sarajevskim civilima koji su tokom opsade Sarajeva 1992. i 1993. godine dovedeni na lokalitet jame Kazani na Trebeviću i ubijeni, a jama je korištena kao grobnica tamo ubijenih žrtava.

Na Kazane na Trebeviću su tokom opsade Sarajeva dovođeni i ubijani civili, uglavnom srpske i hrvatske nacionalnosti, koji su potom bacani u jamu. Broj ubijenih na Kazanima do danas nije zvanično utvrđen. Iz duboke jame na tom mjestu, nakon rata su, u više ekshumacija, pronađeni posmrtni ostaci 23 žrtve, od kojih je 15 identifikovano.

Prema podacima Instituta za nestale osobe (INO) BiH, pet žrtava je ženskog i deset muškog spola, starosti od 27 do 66 godina. Dvije žrtve su ukrajinske, dvije hrvatske, jedna žrtva bošnjačke i deset žrtava srpske nacionalnosti.

“Podizanje spomenika ima za cilj i skidanje ‘hipoteke’ sa obrane Sarajeva i pripadnika Armije Republike BiH, jer je za zločine na Kazanima, pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, osuđeno 14 pojedinaca nakon što su bh. vlasti 26. oktobra 1993. organizovale akciju ‘Trebević’ kako bi se zaustavili ovi zločini i obračunalo se sa zločincima u svojim redovima”, stoji u Nacrtu programa.

Milan Mandić iz Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije kaže za BIRN BiH kako podržava izgradnju ovog spomenika. On smatra kako idejno rješenje treba doći iz Republike Srpske (RS), odnosno udruženja poginulih i nestalih iz RS-a.

“Potrebno je da Kazani budu potpuno ispitani i pregledani budući da nedostaje ljudi koji su tu bačeni”, kaže on.

Iz Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) kažu kako sumnjaju da će se spomenik izgraditi tokom 2021. godine. Edvin Kanka Ćudić iz UDIK-a dodaje kako podržavaju odluku.

“Mi smo ove godine na više adresa, gradonačelniku Abdulahu Skaki, uredu potpredsjednika Federacije BiH, uputili pitanje šta će se dogoditi i kad će se izgraditi spomenik. Do danas nismo dobili odgovor gradonačelnika Skake, što nam je bila poruka da Sarajevo ne želi da se skine odgovornost građana kad su u pitanju Kazani”, kaže on.

Ovo udruženje je ranije ove godine sa Forumom ZFD BiH, Mrežom za izgradnju mira i Centrom za nenasilnu akciju zatražilo da spomenik bude podignut “svim žrtvama” u centru Sarajeva. Kanka Ćudić smatra da bi ovaj spomenik trebao biti u Sarajevu kao opomena.

Neformalna grupa mirovnih aktivista i aktivistica u okviru akcije obilježavanja neobilježenih mjesta stradanja su početkom jula 2019. godine obilježili lokaciju jame Kazani, ali je obilježje vrlo brzo uklonjeno.
Prema dokumentu Gradskog vijeća, spomenički kompleks na Kazanima sastojat će se od spomenika i vanjskog uređenja sa pristupnom stazom.
Prije pokretanja javne nabavke za izgradnju, bit će provedene procedure izbora idejnog rješenja za spomenik.
“Po dobivanju odgovarajućeg idejnog rješenja uslijedit će nabavka izvedbenog projekta spomeničkog kompleksa, a zatim i usaglašavanje budućeg projektnog rješenja, te početak izvođenja radova”, navodi se u Nacrtu programa.

Javna rasprava o Nacrtu programa traje do 11. decembra 2020. godine.