Praksa anonimiziranih odluka
VSTV nastavlja štititi identitet kažnjenih sudija i tužilaca
Uprkos ranijim obećanjima da će razmotriti praksu anonimizacije, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) odluke o kaznama za sudije i tužioce i dalje objavljuje bez navođenja imena. Iako je disciplinski postupak otvoren za javnost, odluke u kojima pred Disciplinskom komisijom nije dokazana krivnja uopće se ne objavljuju. Organizacije koje prate rad pravosuđa upozoravaju da takva netransparentna praksa obesmišljava svrhu kažnjavanja
Sudija R.D. iz jednog osnovnog suda priznao je da je zakasnio sa donošenjem presude, zbog čega je nastupila zastara krivičnog gonjenja, jeste sve što javnost zna o identitetu sudije koji je priznao svoju grešku i sklopio sporazum sa Uredom disciplinskog tužioca (UDT), koji pokreće tužbe protiv sudija i tužilaca, piše Detektor.
Nakon postupka koji je bio otvoren za javnost i tokom kojeg su novinari mogli saznati ime sudije, na internet stranici Ureda objavljena je anonimizirana odluka Prvostepene disciplinske komisije VSTV-a kojom je “R.D.”, sudija Osnovnog suda, “kažnjen javnom opomenom zbog nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti te kršenja kodeksa sudijske etike, odnosno što je kasnio sa izradom presude u periodu od najmanje 16 mjeseci, u kojem periodu je nastupila apsolutna zastarjelost krivičnog gonjenja”.
U jednom od rijetkih slučajeva VSTV je odlučio u saopćenju objaviti identitet kažnjene sutkinje Milene Rajić, ali je odluka iz marta 2020. godine o razrješenju ove sutkinje s dužnosti zbog nemara ili nepažnje u vršenju službene dužnosti ipak objavljena anonimizirana na stranici VSTV-a.
Praksa anonimiziranih odluka nastavljena je uprkos obećanju predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije prije dvije godine da će Vijeće razmotriti način objave odluka u budućnosti.
On je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) tada rekao da ne postoji “problem da se objave svi podaci” ukoliko dođe do usvajanja izmjena propisa.
“Mislim da ćemo mi i taj problem razmatrati vrlo brzo, prilikom razmatranja preporuka koje se odnose na disciplinski postupak koje se sankcije objavljuju, koje se ne objavljuju”, rekao je Tegeltija u maju 2018. godine objašnjavajući kako je razlog anonimiziranja očuvanje digniteta sudije koji i dalje sudi u nekim drugim predmetima.
“Ta zaštita integriteta sudije mislim da je osnovna motivacija zašto se neke odluke o sankcionisanjima sudija za neke lakše disciplinske prekršaje ne objavljuju”, kazao je Tegeltija.
On nije odgovorio na pozive i poruke novinara BIRN-a BiH za komentar o nastojanju da se promijeni praksa objave rješenja.
Na nedavni upit BIRN-a BiH da dostavi raniju pravosnažnu odluku Disciplinske komisije kojom je odbijena tužba protiv jednog od tužilaca Državnog tužilaštva, iz VSTV-a su odgovorili da kopije pravosnažnih odluka disciplinskih komisija kojima su odbijene ili odbačene tužbe Ureda disciplinskog tužioca nisu dostupne javnosti, kao i da nije moguć pristup kopijama takvih pravosnažnih odluka.
Iz VSTV-a su podsjetili da su ostale konačne odluke u disciplinskim predmetima dostupne na internet stranici ove institucije u anonimiziranoj formi, u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti ličnih podataka.
Prema njegovim riječima, izricanjem javne opomene u anonimiziranoj formi krši se Zakon o VSTV-u, koji kao vrstu disciplinske mjere propisuje “javnu opomenu”, a ne “anonimiziranu javnu opomenu”.
“Iz toga proizlazi da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće na tendenciozan način obesmislilo navedenu disciplinsku mjeru. Ovdje se radi o apsolutnom izostanku represivnog i preventivnog cilja koji svakom disciplinskom mjerom mora biti postignut”, pojašnjava Đurasović.
Iz Ureda disciplinskog tužioca su za BIRN BiH odgovorili kako se oni zalažu za što veću transparentnost u disciplinskom postupku, uključujući i objavljivanje svih ključnih dokumenata, a prije svih odluka disciplinskih komisija bez obzira na ishod postupka.
Besmislena praksa
Uglješa Vuković iz Transparency Internationala (TI) u BiH navodi da je ovoj organizaciji, zbog istraživanja i analiza na kojima radi, u više navrata odbijen pristup disciplinskim odlukama protiv sudija i tužilaca, čak i kada su tražili konačne odluke u davno okončanim postupcima.
“Više puta smo upozoravali da je bemislena praksa da se u anonimiziranoj formi objavljuju disciplinske odluke kojima se izriče javna opomena. Takav vid objave obesmišljava koncept disciplinske odgovornosti, a ponajviše mjere kao što je javna opomena”, kaže Vuković.
Ročišta pred Disciplinskom komisijom su otvorena za javnost u većini postupaka, ali se odluke objavljuju u anonimiziranoj formi, dok se uopće ne objavljuju ukoliko Ured disciplinskog tužioca nije dokazao odgovornost sudije ili tužioca. Kada se o njima raspravlja na sjednicama VSTV-a, javnost bude isključena s tog dijela sjednice.
Među izuzecima za isključenje javnosti bio je disciplinski postupak protiv Gorana Salihovića koji je okončan njegovom smjenom s pozicije glavnog tužioca, ali je ostao tužilac Tužilaštva BiH. Disciplinska komisija je isključenje javnosti obrazlagala mogućnosti da će svjedoci biti saslušani na okolnosti “živih predmeta”.
U Misiji OSCE-a, čiji članovi sistematično prate rad Ureda disciplinskog tužioca i prisustvuju disciplinskim saslušanjima, pojašnjavaju da Zakon o VSTV-u predviđa da se disciplinski postupci vode na pravičan i transparentan način, ali i da postoji nekoliko izuzetaka kod javnih saslušanja, ali samo kada mogu biti ugrožena važna pitanja poput morala, javnog reda i mira te nacionalne sigurnosti.
Kod ovakvih izuzetaka, pojašnjavaju iz OSCE-a, svaka odluka da se isključi javnost iz disciplinskog postupka mora biti opravdana.
“Ima prostora za povećanje transparentnosti, naprimjer, putem online objavljivanja zakazanih datuma saslušanja i pružanja boljih opravdanja za isključenje javnosti iz postupka. Pored toga, Vijeće mora zauzeti stav o objavljivanju odluka u slučajevima kada je disciplinska žalba odbijena jer dosadašnja praksa pokazuje da se ovakve odluke ne objavljuju na web stranici Vijeća”, mišljenja su u OSCE-u.
Sličan stav imaju u Delegaciji Evropske unije u BiH. Oni ukazuju na potrebu za značajnim poboljšanjem transparentnosti i komunikacije pri interakciji pravosuđa s pravnim stručnjacima, korisnicima usluga pravosuđa, medijima i širom javnošću, što također uključuje disciplinske postupke, za koje pristup trećim stranama treba biti omogućen u skladu s primjenjivim zakonodavstvom.
Disciplinska komisija VSTV-a je u 2019. izrekla mjere u 37 postupaka, od čega je u deset slučajeva izrečena pisana opomena koja se javno ne objavljuje, a javna opomena je izrečena u 15 postupaka. Do smanjenja plate je došlo u deset postupaka, dok je u dva slučaja došlo do razrješenja dužnosti sudije, odnosno tužioca, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.
Netransparentnost po automatizmu
Advokati Senka Nožica i Dejan Bogdanović, koji su zastupali sudije i tužioce tokom disciplinskih postupaka, kažu da bi javnost trebala da zna ishod postupka, pogotovo ako ima mogućnost prisustva na ročištima, kako god se postupak završio.
Nožica smatra da je na neki način potrebno zaštititi sudiju ili tužioca protiv kojeg se postupak vodio, posebno ako su protiv njega podnesene neosnovane prijave, ali javnost, s druge strane, ima pravo da zna.
“Odluke bi se u principu trebale objavljivati”, dodaje ona.
Bogdanović smatra kako nema nijednog razloga koji bi trebao da spriječi da se objave i odluke kojima nije dokazana krivnja ili su odbijene tužbe te da se na taj način javnost upozna sa ishodom.
“Ako je javnost upoznata da je pokrenut postupak, ne vidim apsolutno nijedan razlog zašto bi bila izuzeta mogućnost da sazna da je postupak okončan na jedan ili drugi način”, navodi Bogdanović.
Kako ističe Đurasović, novinari i javnost moraju imati uvid u sve disciplinske odluke donesene protiv nosilaca pravosudnih funkcija bez obzira na zakonom predviđeni stepen odlučivanja postupajućih disciplinskih komisija.
“Ne smijemo zanemariti stepen društvene opasnosti koju predstavlja nezakonito postupanje nosilaca pravosudnih funkcija, a koji je sigurno veći nego kada se radi o svim drugim građanima, posebno uzimajući u obzir njihovu primarnu kontrolnu ulogu primjene zakona. Skrivanje informacija o disciplinskim postupcima protiv nosilaca pravosudnih funkcija dovodi u pitanje samu svrsishodnost cjelokupnog pravosudnog sistema”, kaže Đurasović te navodi da obaveza javnog izricanja sudskih odluka proističe iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i predstavlja neodvojiv element pravičnosti u postupanju.
U Transparency Internationalu navode da ako se neki sudija ili tužilac kazni zbog disciplinskog prekršaja, tu po pravilu ne postoji prepreka da se ta odluka obznani javnosti, osim izuzetaka koji su predviđeni Zakonom o slobodi pristupa informacijama.
“Problem je što se ti izuzeci primjenjuju po automatizmu bez da se razmatra javni interes ili interes javnosti da zna, iako naš zakon počiva na pretpostavci da su sve informacije u posjedu javnih organa javno dobro. U pojedinim slučajevima, kao što je slučaj kod javne opomene, objavljivanje odluke najširoj javnosti je imperativ. U suprotnom, ta mjera gubi svoj smisao i neće se postići svrha ovakvog disciplinskog sankcionisanja”, kaže Vuković.
On napominje da pritužbe koje prima Kancelarija disciplinskog tužioca uživaju drugačiji tretman od disciplinskih odluka jer se one smatraju tajnom, što je, prema njegovim riječima, razumljivo jer se na taj način štiti identitet podnosilaca pritužbi, koji mogu biti u strahu od sudija, tužilaca ili trećih lica.
VSTV je na posljednjoj održanoj sjednici, razmatrajući zahtjev za pristup informacijama, preinačio ranije rješenje i donio odluku da se odobrava pristup anonimiziranim konačnim disciplinskim odlukama kojima su odbijene ili odbačene disciplinske tužbe, a odbija u dijelu dostavljanja imena i prezimena nosilaca pravosudnih funkcija čiji su disciplinski postupci okončani odbijanjem ili odbacivanjem disciplinske tužbe u periodu od 2010. godine do dana kada su dobili zahtjev.
Filmski obračun u Zagrebu, izrešetan automobil bh. registarskih oznaka 