Bh. ekonomisti pisali MMF-u zbog novog kredita BiH od 1,5 milijardi KM

Grupa ekonomista iz BiH uputili su pismo prema MMF-u, uredu u Sarajevu, a vezano za novi kreditni aranžman koji traže vlasti u BiH.

Potpisnici pisma su prof.dr. Svetlana Cenić, dr. Draško Aćimović, Zoran Pavlović, dipl. oecc. mr. sc. Admir Čavalić, mr. sc. Faruk Hadžić a upućeno je Andrewu Jewellu, rezidentnom predstavniku za BiH Međunarodnog monetarnog fonda.

U nastavku pismo bh. ekonomista vam donosimo u cijelosti:

“Poštovani gosp. Jewell,

Obraćamo Vam se kao grupa ekonomista, koja je duboko zabrinuta najavama vlasti u Bosni i Hercegovini vezano za pokretanje pregovora oko dobivanja novog kredita od MMF-a, prema najavama vrijednog 1,5 milijardi KM.

Kao progresivni dio struke, na početku pandemije COVID-a, upozoravali smo da nam slijedi period duboke ekonomske krize i da je potrebna hitna reakcija vlasti kako bi se pomoglo održanju privrede i privrednog sistema, uključujući i vanjsko zaduženje, koliko god je potrebno, ali ako će biti usmjereno u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme, koje mogu dovesti do oporavka naše ekonomije.

Ipak, iz dosadašnjeg iskustva u saradnji sa MMF-om, uključujući i posljednje odobrenih 330 miliona eura putem Instrumenta za brzo finansiranje, vidimo da se dobiveni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provedbe obećanih reformi, gdje se vlast čak nije odrekla nepotrebnih izdataka poput onih za nabavke službenih automobila.

Stoga, želimo Vas zamoliti i kao građani i kao grupa ekonomista, da prilikom pregovora oko zaključenja novog kreditnog aranžmana, uzmete u obzir činjenicu dosadašnjih neispunjenih obećanja predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uslovi i namjena utroška sredstava.

Naglašavamo da podrška nužno ne mora biti usmjerena prema višim nivoima vlasti, već i prema progresivnim lokalnim zajednicama, sa konkretnim idejama i projektima, gdje bi se novac usmjerio precizno za ukidanje određenih parafiskalnih nameta, ukidanja taksi za osnivanje pravnih lica, digitalizacije javnog sektora, restruktuiranja poslovanja javnih komunalnih preduzeća, unapređenja zdravstvenog sektora, te aktivnosti koje će dovesti do transparentnijeg rada institucija, kontrole zaduživanja javnih i državnih preduzeća i generalno nabavki u javnom sektoru, a ne u tekuću budžetsku potrošnju i finansiranje preglomazne i neefikasne administracije.

Stabilnost zdravstvenog sektora, kao i PIO sistema, od krucijalne je važnosti i njihovo funkcionisanje ne smije biti dovedeno u pitanje”.