Tuzla
Braniteljice ljudskih prava u borbi protiv modernog ropstva
Na Međunarodni dan braniteljica ljudskih prava na te probleme ukazali su aktivisti Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” građanima Tuzle
Među braniteljicama ljudskih prava veliki je broj Romkinja, koje su uključene u promociju i zaštitu svih ljudskih i temeljnih sloboda. One se i danas bore protiv ropstva koje je u porastu, ali i protiv ugovorenih brakova u bosanskohercegovačkom društvu.
Na Međunarodni dan braniteljica ljudskih prava na te probleme ukazali su aktivisti Udruženja žena Romkinja “Bolja budućnost” građanima Tuzle.
– Nažalost, vidimo da su ljudi i dalje nezainteresovani za ovakve teme, pogotovo žene, što me mnogo iznenadilo. Većina ih jeste uzela naše promotivne materijale, razgovarala s nama, ali bilo je i dosta onih koji nisu željeli stati i koje ne zanima ta problematika, a itekako je prisutna u BiH – ističe predsjednica Udruženja žena Romkinja ‘Bolja budućnost’ Indira Bajramović.
Naglašava da od svoje borbe neće odustati te da će biti uporni u osvješćivanju javnosti u mijenjanju stavova jer su ljudska prava, posebno prava žena itekako ugrožena.
– Mi u mnogo segmenata još ne možemo ostvariti osnovna ljudska prava, posebno ova ranjiva kategorija žena, djevojaka, djevojčica, ali i ostalog građanstva s ruralnog područja. Mnogi ljudi su ostali uskraćeni za osnovna ljudska prava, zbog neznanja da su na to imali pravo – kaže Indira Bajramović. Dodaje da je važno da građani, kad uoče nasilje ili svjedoče trgovini ljudima, to prijave nadležnim institucijama a ne da zatvaraju oči pred tom pošasti.
Maloljetni brakovi su poseban segment s kojima se još uvijek suočava bosanskohercegovačko društvo, upozorava Denis Mujić, medijator Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“.
– Oni su prisutni i u romskim i u neromskim zajednicama. Nama je važno što je došlo do većeg broja prijavljivanja takvih brakova centrima za socijalni rad i drugim institucijama, jer su ljudi shvatili da to nije nikakva kultura niti tradicija. Zakon je ovdje jasan i štiti osobe od takvih ugovorenih brakova – rekao je Mujić.
Važno je mlade ljude informirati o njihovim osnovnim ljudskim pravima, da bi i sami uvidjeli da neko drugi krši njihova prava prisiljavajući ih na brak. Tako će u okviru 16 dana aktivizma, u srijedu 2. decembra u naselju Kiseljak u Tuzli biti održana radionica s mladima o toj temi.
– Radit ćemo na informisanju da bi ljudi uvidjeli šta je to maloljetnički brak i šta je to trgovina ljudima. Dat ćemo im informacije kako prijaviti takve slučajeve i kako da zaštite sebe. Mogu slobodno reći da je zahvaljujući našem radu na terenu i našoj stalnoj edukaciji došlo do smanjenja broja maloljetničkih brakova. Posebno nam je drago što su ljudi u određenim zajednicama shvatili da je to izravno kršenje ljudskih prava i sami prijavljuju takve slučajeve – dodao je Mujić.
Kako se naglašava u saopćenju za javnost, ‘braniteljice ljudskih prava svakodnevno ukazuju na kršenja ljudskih prava ranjivih kategorija, iako su i one kao braniteljice kao i njihov nevladin sektor često izloženi nasilju trećih lica, prijetnjama, zastrašivanjima, trpe različite oblike javnih i privatnih uvreda, što sve rezultira njihovom ugroženom sigurnošću, kako u javnom, tako i u privatnom životu’.
– Iako imaju ključnu ulogu u zaštiti ljudskih prava i pripadaju rizičnim grupama građana, ne priznaje im se poseban status u zaštiti njihovog integriteta – navodi se.
Tokom 16 dana aktivizma, Udruženje žena Romkinja ‘Bolja budućnost’ svakodnevno će zajedno sa Ženskom romskom mrežom ‘Uspjeh’ širom Bosne i Hercegovine promovirati ljudska prava i boriti se protiv nasilja, modernog ropstva, maloljetničkih brakova i trgovine ljudima.