Bosna i Hercegovina na dobrom putu da iskorijeni apatridiju do 2024. godine

Povodom godišnjice kampanje IBelong jučer je u prostorijama Ministarstva civilnih poslova upriličen sastanak između ministrice Ankice Gudeljević i predstavnice UNHCR-u BiH Lucie Gagne gdje se razgovaralo o zajedničkim naporima da se u potpunosti iskorijeni apatridija u BiH, a u kojima ovo Ministarstvo ima vrlo važnu ulogu.

“Zahvaljujući dobroj saradnji sa partnerima i relativnim institucijama vlasti, a posebno s Ministarstvom civilnih poslova kao pivotalnom institucijom u rješavanju ovog problema, uspjeli smo pozitivno riješiti mnoge slučajeve osoba koje su bile u riziku od apatridije, te se nadamo ćemo zajedničkim radom uspjeti u potpunosti iskorijeniti ovu pojavu do 2024. godine.”- rekla je predstavnica UNHCR-a, Lucie Gagne.

“Ljudi bez pripadnosti, ljudi bez temeljnih ljudskih i građanskih prava i nisu ljudi sa svim što ljudsko nosi.  To su nevidljivi koji  samo dišu i preživljavaju. Samo čovjek s ljudskim i građanskim pravima ima dostojanstvo čovjeka i živi životom čovjeka.  Samo takav jeste uključen u društveni, politički i izvan politički život zajednice. Svaki čovjek mora imati „pravo da ima prava“. Stoga, želim odlučno dati potporu svim naporima da se ova diskriminatorska pojava iskorijeni jer sve mi negdje i nekamo pripadamo! – istakla je ministrica Gudeljević.

Prema procjenama UNHCR-a, manje od 100 ljudi je trenutno riziku od apatridije u Bosni i Hercegovini, ali potrebno je još dosta rada i pažnje svih aktera, kako bismo smanjili ovaj broj slučajeva a naročito spriječili pojavu novih. Kao što je slučaj u drugim dijelovima svijeta, različiti, često međusobno povezani faktori – konkretno, raspad bivše Jugoslavije, ekonomska, društvena i politička isključenost nacionalnih manjina i nedostatak pristupa registraciji rođenih, naročito u već marginaliziranim zajednicama – uzrokuju apatridiju.

Velika većina ljudi koji su u riziku od apatridije na području Bosne i Hercegovine pripada nacionalnim manjinama, naročito romskoj populaciji, ali i postoji određeni broj tražitelja azila koji su u riziku.

Relativno nizak broj osoba u riziku od apatridije kao i veoma mali broj apatrida danas direktan je rezultat ciljanog i koordiniranog rada s partnerima i vlastima, između ostalog, na unaprjeđenju pravnog okvira u BiH. Od 2008. godine kada je započeo s programima namijenjenim toj svrsi, UNHCR je uspio identificirati 1,777 osobe u riziku od apatridije  (većinom djece/majke s djecom) te im pomoći u procesu upisa u matične knjige rođenih i državljana i da pribave sve potrebne identifikacije dokumente.

Ministarstvo civilnih poslova bilo je usmjereno na rješenje i je ključno za ova postignuća. Ministarstvo je također ponovilo svoju volju da podrži rad na preostalim slučajevima.