Šef Svjetske banke za Fokus.ba: BiH je u recesiji, vlasti još nisu ponudile drugi program

Šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Emanuel Salinas u intervjuu za Fokus.ba izjavio je da je pandemija koronavirusa gurnula BiH u recesiju. Kako ističe, iz Svjetske banke procjenjuju da će ova kriza dovesti do smanjenja ekonomske aktivnosti BiH za oko 3,2 procenta u 2020. godini

Svjetska banka je nedavno prezentirala izvještaj za Bosnu i Hercegovinu. Salinasa smo upitali kakvi su izgledi za ekonomiju.

Razgovarao: Amil Dučić

-Nepovoljni demografski uslovi i složeno političko okruženje u BiH takođe mogu da pogoršaju efekte pandemije i izazovu još veći pad BDP-a nego što se trenutno procjenjuje. Pandemija COVID-19 je imala veliki uticaj na ekonomiju na način da je došlo do usporavanja u ključnim proizvodnim sektorima, do smanjenja potražnje za izvozom i smanjenja doznaka iz inostranstva, a ekonomski izgledi još uvijek uveliko zavise od daljeg toka pandemije. Pod pretpostavkom da se nova širenja COVID-19 ograniče na sljedeća dva kvartala, predviđa se da će se rast u BiH tokom 2021. vratiti na nivo od prije krize, izjavio je Salinas.

Šta rade vlasti?

-Vlasti sprovode dodatna testiranja kako bi zaustavile širenje pandemije i izbjegle novo zatvaranje. Još uvijek nije najavljen sveobuhvatan drugi program prevencije i ublažavanja koji bi predstavljao dopunu Socijalno-ekonomskog programa (SEP). Pod pretpostavkom da će se situacija sa pandemijom ubrzo popraviti i da će se stvoriti prostor za ubrzavanje aktivnosti iz SEP-a, očekuje se takođe rast investicija i umjereni rast izvoza. Potrošnja će i dalje pokretati rast i usloviti rast uvoza. Doznake će se smanjiti tokom 2020., ali u srednjem roku će se vjerovatno povećati i stabilizovati na nivou iz 2019. Zajedno sa napretkom u reformama, one će podstaći postepeni rast potrošnje i finansirati značajan dio trgovinskog deficita za koji se očekuje da će se nastaviti u srednjeročnom periodu.

U našem izvještaju smo takođe sagledali šta će biti potrebno da bi se oporavak odvijao što brže. Ova kriza daje priliku da pokušamo da riješimo neka pitanja koja već duži niz godina umanjuju potencijal za rast BiH. Sa fiskalne strane, tu spada poboljšano upravljanje državnim preduzećima, poboljšano upravljanje javnim investicijama, sveobuhvatna reforma poreske politike u cilju smanjenja poreza iz domena rada na održiv i pravedan način i izmirenje zaostalih obaveza u sektoru zdravstva. U ostale ključne strukturne reforme spadaju potreba za poboljšanjem poslovnog okruženja, promjene u izvorima energije u pravcu korištenja čistijih izvora i poboljšano obrazovanje i zdravstvene usluge.

Kako ocjenjujete odgovor prevashodno entitetskih vlada na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa? Imamo i zabrinjavajuće podatke o gubicima radnih mjesta.

-Pandemija je uzrokovala najdublju recesiju na Zapadnom Balkanu u posljednjih nekoliko decenija. To direktno utiče na živote ljudi koji žive u regionu. Naša je procjena da je ove godine oko 300.000 ljudi zapalo u siromaštvo kao direktna posljedica krize, a oko 140.000 radnih mjesta je izgubljeno. Kriza pogađa sve zemlje, a ekonomija BiH nije izuzetak.

Svjedoci smo značajnog napora vlasti BiH na tehničkom nivou da odgovore na krizu i to je važno istaći i prepoznati. Odgovor vlasti kroz uspostavljanje fonda za ekonomsku stabilizaciju i garantnog fonda pomaže u kratkoročnom ublažavanju ekonomskog i socijalnog uticaja ove krize, ali potrebne su dodatne mjere kao odgovor na krizu, posebno one koje se odnose na uspostavljanje novih fondova, zaštititi najranjivijih, te mjere koji će spriječiti dalji gubitak radnih mjesta. Pored toga, važno je osigurati da se pomoć transparentno dodjeljuje, da bude pažljivo usmjerena, fiskalno održiva i da se lako smanji kada više ne bude potrebna.

Što se tiče Svjetske banke, mi smo podržali neke od ovih aktivnosti. Obezbijedili smo finansiranje za povećanje potrošnog materijala i medicinske opreme za zdravstveni sektor u BiH, a takođe smo obezbijedili finansijska sredstva za novčane transfere za oko 50.000 najugroženijih porodica u zemlji. Sve to pomaže, ali jedna stvar koju sa sigurnošću znamo je da je u ovom trenutku potrebno više, i da će u budućnosti biti potrebno više da se ublaži uticaj trenutne krize.

Takođe moramo da prepoznamo da su pitanja koja su ranije sprječavala razvoj BiH postala još urgentnija sa ovom krizom. Nadamo se da će vlasti iskoristiti ovu situaciju i shvatiti je kao priliku da budu odlučnije u rješavanju prepreka za rast.

U najnovijem izdanju Indeksa ljudskog kapitala Svjetske banke iznesen je jedan zabrinjavajući podatak za BiH. Citiram: Dijete koje se rodi danas u BiH kad odraste ostvarit će samo 58 procenata produktivnog potencijala kojeg bi moglo ostvariti uz završeno kompletno obrazovanje i puno zdravlje. Dakle kritične tačke u BiH su zdravstvo i obrazovanje? U kojoj mjeri i zašto? Jesu li ove dvije oblasti isuviše pod teretom politike?

Najvrijedniji resurs koji Bosna i Hercegovina ima su njeni ljudi. Oni su njeno stvarno bogatstvo i glavni pokretač napretka koji zemlja može da postigne. Ali da bi ostvarili svoj potencijal, ljudi trebaju biti zdravi i posjedovati vještine i obrazovanje koje se traže na tržištu rada. Nažalost, nedostaci u zdravstvu i obrazovanju podrivaju budućnost stanovništva i zemlje u cjelini. Posebno je žalosno u svjetlu činjenice da vlade troše značajan dio svojih budžeta na zdravstvo i obrazovanje, ali se to ne pretvara u visokokvalitetne usluge za stanovništvo.

Nažalost, BiH brzo gubi svoj ljudski kapital pošto ljudi, a posebno mladi, odlaze iz zemlje i traže bolje mogućnosti negdje drugo. Pandemija COVID-19 samo je povećala urgentnost djelovanja da se zaustavi gubitak ljudskog kapitala. Želimo vidjeti da ljudu u BiH žive zdrav život i ostvaruju svoj puni potencijal. To je ostvarivo, ali moramo da djelujemo sada da preokrenemo ovaj negativni trend.

U kojim oblastima trenutno Svjetska banka učestvuje u finansijskoj pomoći BiH, ako izuzmemo značajnu pomoć u borbi protiv koronavirusa?

Naš trenutni program u BiH se fokusira na tri glavne oblasti: efikasnost javnog sektora, rast privatnog sektora i otpornost na prirodne šokove. Imamo 9 aktivnih projekata u vrijednosti od 452 miliona američkih dolara (što je ekvivalentno iznosu od 750 miliona KM). Uprkos problemima koje je donijela pandemija, realizacija projekata dobro napreduje.

U neke od rezultata ostvarenih u okviru ovih projekata spadaju: renovirano je 57 škola i 17 bolnica, obnovljeno je i rekonstruisano oko 500 km puteva, uključujući 3 tunela i 41 most; više od 28.000 lica koja traže posao je povezano sa poslodavcima; restrukturiranje Željeznica RS dobro napreduje; skoro 58.000 domaćinstava povezanih na vodovodnu mrežu imalo je koristi od rekonstrukcije sistema vodosnabdijevanja; više od 10.000 poljoprivrednih gazdinstava je dobilo podršku; 1,5 miliona ljudi je imalo koristi od usklađenog upisa nekretnina; 7.500 hektara zemlje sada ima poboljšani sistem navodnjavanja; 14 km riječnih nasipa je sanirano i poboljšano; 56 poluurbanih i urbanih i 176 hektara ruralnih i poljoprivrednih površina je zaštićeno od poplava; uspostavljena je šema malih grantova za promociju zaštite životne sredine u slivu rijeke Drine.

U pripremi je novi Okvir partnerstva (CPF) Grupacije Svjetske banke sa BiH za period 2021-2025. Rad na novom CPF-u započeo je početkom 2020., ali je morao biti prekinut zbog početka pandemije. Ponovo počinjemo rad na CPF-u u saradnji sa vlastima u BiH kako bi osigurali da rezultirajući program Grupacije Svjetske banke u potpunosti odražava razvojne prioritete zemlje.

U kojoj mjeri insistirate na transparentnom trošenju ovih sredstava i da li je u proteklim godinama bilo problema kada je riječ o implementaciji sredstava u saradnji sa bh. vlastima?

Svi projekti koje podržava Svjetska banka implementiraju se u skladu sa strogim politikama, čime se osigurava da se sredstva Svjetska banka koriste samo za jasno definisane aktivnosti i uz poštovanje najviših standarda integriteta i transparentnosti. Za svaki projekat tokom njegove pripreme obezbjeđujemo odgovarajuće mehanizme finansijskog upravljanja; a tokom realizacije projekta, u okviru nadzora koji sprovodimo, pažljivo pratimo fiducijarne rizike i primjenjujemo mjere smanjivanja rizika. U te mjere spadaju redovni pregled projektnih fiducijarnih pravila, pregled transakcija povezanih sa nabavkama, periodični finansijski izvještaji i eksterna revizija finansijskih izvještaja projekta.