Podnesene četiri krivične prijave protiv zamjenika direktora Đure Kneževića

Grupa inspektora i policijskih službenika Državne agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA), radeći u tajnosti, Tužilaštvu BiH podnijeli su četiri krivične prijave protiv zamjenika direktora SIPA Đure Kneževića, saznaje Inforadar.

Osim državnom tužilaštvu, prijave protiv Kneževića prije nekoliko mjeseci stigle su i na adrese samog direktora SIPA-e, Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), Ministarstva sigurnosti, Predsjedništva BiH, Privremene istražne komisije Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu, te specijalnog savjetnika za borbu protiv korupcije u Kantonu Sarajevo Erika Larsona.

NARUŠEN NACIONALNI SASTAV AGENCIJE

U krivičnim prijavama, kroz opširni materijal, inspektori i „grupa uposlenika SIPA-e“ najviše zakonodavne i izvršne instance u državi upoznali su sa „inkriminirajućim i nezakonitim aktivnostima“ Đure Kneževića, a terete ga za više krivičnih djela zloupotrebe položaja i ovlasti iz člana 220 sr.1 KZBiH, kako je navedeno u svakoj od prijava.

Faksimil dijela prve krivične prijave protiv Kneževića

U krivičnim prijavama, koje su u posjedu Inforadara, navedeno je da je Knežević nezakonito zapošljavao rodbinu i prijatelje, da je uticao na činovanje nekih uposlenika, da je netransparentno nagrađivao pojedince, te između ostalog, državnu imovinu koristio u privatne svrhe.

„Đuro Knežević je potpuno urušio temelje zakonitog rada i postojanja Agencije, prije svega sistemom prijema novih kadeta u Agenciju. Knežević je značajno narušio nacionalni sastav, primajući isključivo pripadnike svog naroda, a što je provjerljivo na spiskovima primljenih u zadnjih šest godina. Istovremeno je neke regionalne kancelarije očistio od pripadnika drugih naroda, te je tako razvio obavještajnu mrežu poslušnih-ucjenjenih ili na različite načine ‘kupljenih’ preko kojih ostvaruje ciljeve opstruiranja istraga i zaštite njegovih političkih mentora“, piše u jednoj od prijava.

Grupa uposlenika i inspektora SIPA također navode da je Knežević, „uplašen zbog odgovornosti za učinjeno, na sve načine pokušava da produži mandat i rasturanje Agencije, prije svega novim Zakonom o policijskim službenicima, gdje bi on ostao do daljnjeg kao i njemu bliski ljudi iz UIO BiH“.

U prijavi se obrazlaže da je zbog toga promijenio Pravilnik i na taj način obezvrijedio kriminalističko-istražni rad. Dokaz tome su najlošiji rezultati u radu Agencije u posljednje četiri godine. U tom periodu organizovani kriminal, navode inspektori, dostigao je vrhunac.

„U to vrijeme SIPA se uglavnom bavila ‘sitnim ribama’, što je rezultiralo da u većini slučajeva Agencija, u cilju stvaranja slike o profesionalnosti, sarađuje sa kantonalnim tužilaštvima, umjesto“, piše u ovim dokumentima.

Pojašnjavajući detalje, u jednoj od četiri prijave inspektori navode mnogobrojna imena koja su posljednjih godina, kako ističu, „ugrađena u Kneževićevu mrežu podobnih policijskih službenika, eliminirajući kvalitetan i obrazovan mladi kadar“.

„Na ovaj način zamjenik direktora SIPA-e stvara okosnicu paralenog sistema Agencije. Knežević je aplikante za unaprijed dobiveni posao formirao prema kriterijima rođačko-prijateljskih veza i to prema sljedećem redosljedu: prvo je pozapošljavao djecu, supružnike i bliske rođake, rodbinu i rođake visokopozicioniranih zvaničnika u institucijama BiH, koje je lično stavio u funkciju zaštite i ostvarivanja nezakonitih ciljeva. U drugi krug ušle su osobe iz kriminalnih krugova i djeca i supruge njegovih političkih mentora“, navode inspektori u krivičnoj prijavi te, uz ostale, navode i da je Knežević tako zaposlio sina Samira Rizve, inače predsjednika Odbora za žalbe policijskih službenika.

SISTEM NA KORUPTIVNIM OSNOVAMA

Dalje ističu da je na ovaj način „diskreditirano čak 2.000 mladih i obrazovanih kadrova koje je Kneževićeva komisija za prijem na konkursu za kadete, sastavljena od njegovih poslušnika, u startu eliminisala. Da je to javna tajna, najbolje dokazuje činjenica da se na ove konkurse javlja sve manje stručnih osoba“, navode inspektori SIPA-e.

Faksimil dijela druge krivične prijave protiv Kneževića

U krivičnim prijavama dalje piše da je, vršeći dužnost direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (nakon razrješenja Perice Stanića a prije imeovanja aktuelnog direktora Darka Ćuluma, op.a.), „zamjenik direktora Đuro Knežević iskoristio to vrijeme da se djelimično oduži Ernadu Musiću iz Zenice, inače zaposlenom u SIPA-inom Sektoru za planiranje, analitiku i informisanje“. Inače, Knežević i Musić su „akteri“ druge krivične prijave koju su inspektori uputili na sedam adresa.

„Musić je Kneževiću pomagao da pravno urušava više zakonom propisanih sistema u SIPA-i, pretvarajući iste svojim odlukama u sisteme koji funkcionišu na koruptivnim osnovama kao što su sistemi nagrađivanja, činovanja, prijema kadeta, itd. Istovremeno je Knežević Musiću, kao državnom službeniku, dozvolio da u periodu od marta 2020. do kraja maja 2020. godine koristi specijalizirana službena vozila za privatne potrebe, tačnije za njegov odlazak kući u Zenicu i njegov povratak na posao u Istočno Sarajevo. Ove činjenica su jasno vidljive samo iz dijela putnih naloga koje je potpisao Knežević i u arhivi Agencije evidantirani su kao br: 00864, 004716 i 004715“, napisano je u jednoj od krivičnih prijava.

Faksimil dijela treće krivične prijave protiv Kneževića

U trećoj krivičnoj prijavi je navedeno da je Knežević sistematski i kontinuirano „urušavao više zakonitih sistema Agencije koji se odnose na prijem kadeta, upućivanje na edukacije i seminare, nagrađivanje i činovanje, pretvarajući ih svojim odlukama u sistem koji funkcioniše na koruptivnim osnovama, stvarajući uticajni paralelni sistem za ostvarivanje sopstvenih kriminalnih ciljeva“.

Inspektori u jednoj od krivičnih prijava pojašnjavaju i na koji je to način Knežević radio.

„Najprije je pronalazio visokočinovane podobne i poslušne uposlenike i imenovao ih za predsjedavajuće raznih komisija. Tri se imena ističu u kontinuitetu: Ž.K., J.G. te u posljednje vrijeme D.A. Knežević bi tada nastavio preko ucijenjenih policijskih službenika, kojima je stvarao atmosferu obaveze prema njemu. Navodno je prijave o njihovim kriminalnim radnjama čuvao u svojim zaključanim ladicama i vadio bi ih po potrebi za ucjenjivanje istih. Drugi metod koji je koristio je nagrađujući poslušnost za dostavljanja obavještajnih informacija i provođenja korupcijskih zadataka rada u komisijama. Najbolji primjer je pomenuti D.A., koji trenutno radi u više komisija, štiteći 15-ak uposlenika sa lažnim diplomama“, navode inspektori u prijavi.

NARUŠENI MEĐULJUDSKI ODNOSI

Inspektori SIPA, koji su istraživali Kneževića, izražavaju sumnju da zamjenik direktora to radi, kako navode u prijavi, zbog njegove upitne vlastite diplome za koju postoje sumnje da je falsifikat sa Prometnog fakulteta u Zagrebu, a što je Knežević nakon ranijih pisanja medija odbacio kao neistinitu makar je objavljen dokument iz baze (evidencije) osobnih podataka Republike Hrvatske, u kojem stoji da je Knežević srednja stručna sprema.

Podaci iz baze osobnih podataka Republike Hrvatske

„Dakle, predsjednici komisija spremni za izvršavanje zadataka koji su u suprotnosti sa zakonskim i podzakonskim aktima Agencije, a po direktnim uputama Kneževića ili nekog iz njegove mreže. To je u najčešćem slučaju diskriminatorsko onemogućavanje ravnopravnosti u postupcima činovanja, kao i uskraćivanjem drugih prava policijskih službenika“, stoji u ovoj krivičnoj prijavi.

Faksimil dijela četvrte krivične prijave protiv Kneževića

Četvrta krivična prijava se odnosi na Kneževićevu galantnost novcem građana BiH. Naime, on je od 2016. do 2020. godine, piše u prijavi, u više navrata prekoračio granice svog službenog položaja i ovlaštenja, svjesno kršeći zakon, tako što je nagrađivao podobne policijske službenike suprotno kriterijima propisanim Pravilnikom o nagrađivanju i Odluci o okvirnim kriterijima za dodjelu novčane nagrade zaposlenih u institucijama BiH.

„Ovakve Kneževićeve odluke nisu proizvod analize rada, odnosno povećanog radnog angažmana i radnih učinaka nagrađenih službenika, kako to zahtjevaju Pravilnik i Odluka, sa namjerom da istima pribavi novčanu korist koja im ne pripada, i namjerom da stvori paralelnu mrežu njemu odanih policijskih službenika, koji će biti spremni da za njegove potrebe donose protivpravne odluke. Napredovanje je važno za ključne pozicije u SIPA-i. Ono se osigurava brojem nagrada i priznanja koje im prijavljeni dodijeli i tako ih stavi u prednost u odnosu na druge službenike. To znači da druge službenike stavlja u neravnopravan i diskriminisan položaj u procesima unapređenja, čime je zloupotrijebio budžetska sredstva u iznosu više destina hiljada KM“, pišu inspektori u četvrtoj krivičnoj prijavi, apostrofirajući na kraju:

„SIPA je tako, zahvaljujući Kneževiću, pretvorena u korumpiranu organizaciju, koja ne djeluje po osnovu zakona i drugih propisa, što na kraju ima razorne posljedice na rad i međuljudske odnose u Agenciji, a u interesu korupcije i kriminala…“

Inforadar je u proteklih desetak dana čekao odgovore iz tri ključne institucije kojima smo povodom ovih krivičnih prijava uputili pitanja. Međutim, iz Tužilaštva BiH, Istražne komisije Parlamenta BiH i SIPA-e, odnosno sami Knežević, nikada nisu odgovorili na naša pitanja. U međuvremenu smo dobili potvrde iz ovih institucija da su svi primili upite. Samo ignoriranje važnosti ovakih teških inkriminacija prema drugom čovjeku državne policijske agencije otvara mnoga pitanja i navodi na sumnju da pojedinim strukturama nije u interesu da se istraže ovi navadi koji teško opterećuju i komprimitiraju rad same SIPA-e.

Inače, prema medijskim izvještavanjima, Knežević je karijeru započeo kao policajac početkom rata, 1992. godine, na graničnom skelskom prelazu Orašje-Županja. Prema istim navodima i dokumentima koje je ranije objavio magazin Žurnal, posavski policajci su prema MUP-u tadašnje „Hrvatske zajednice H-B“ u službenoj zabilješci dokumentovali su Kneževićevo učešće u švercu visokotarifnom robom, a po naredbi tadašnjeg zapovjednika V bojne Vojne policije Pere Vincetića (za kojim je raspisana Interpolova potjernica jer ga Tužilaštvo BiH tereti za počinjene ratne zločine u Orašju).

Inforadaru je iz više nezavisnih istražiteljskih izvora SIPA-e i Tužilaštva BiH potvrđeno da je Knežević danas (kao i još neki visoki zvaničnici bliski HDZ BiH) pod potpunom zaštitom glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić.