Kako je iz Srbije pobjegao osuđeni ratni zločinac: MUP štiti „pravo na privatnost“

MUP Srbije odbio je BIRN-ov zahtjev za slobodan pristup informacijama od javnog značaja u vezi sa bivšim pripadnikom Vojske Jugoslavije (VJ) Rajkom Kozlinom, piše Detektor.

MUP-u je postavljeno pitanje da li je Kozlina koristio zvanični granični prelaz kako bi pobjegao iz Srbije, budući da se nije pojavio na izdržavanju 15-godišnje kazne zatvora na koju je osuđen zbog ratnog zločina na Kosovu.

Iz Ministarstva navode da bi davanje informacije značilo „kršenje prava na privatnost ličnosti“ i da ne postoji javni interes za pružanje ove informacije.

Beogradski sud je 2019. godine proglasio Kozlinu krivim jer je 25. marta 1999. svoju jedinicu odveo u kosovsko selo Trnje i pucao u dva civila, koja su preživjela. On je takođe naredio svojim vojnicima da pucaju na druge civile u selu. Ovom prilikom je ubijeno 15 osoba.

Među žrtvama su bile i starije osobe i jedan četvorogodišnji dječak. Posmrtni ostaci mnogih žrtava i dalje nisu potvrđeni.

Vrhovni kasacioni sud je u junu ove godine potvrdio presudu, ali Kozlina se nije pojavio na odsluženju.

Prvi osnovni sud u Beogradu raspisao je potjernicu za njim, s obzirom da su „preduzete sve moguće mjere, ali Kozlina nije pronađen”.

BIRN je zatim MUP-u poslao zahtjev za slobodan pristup informacijama tražeći odgovor na pitanje da li je Kozlina napustio zemlju u proteklih godinu dana, koji je granični prelaz koristio za izlazak iz Srbije i u kom pravcu se uputio, ukoliko je otputovao avionom.

Rodoljub Šabić, beogradski advokat, nekadašnji povjerenik za informacije i zaštitu podataka o ličnosti Srbije, za BIRN kaže da je odbijanje zahtjeva u velikoj mjeri problematično i ostavlja prostor za špekulacije da je policija možda svjesna činjenice da je Kozlina pobjegao.

Šabić ističe da postoje tri slučaja u kojima bi trebalo udovoljiti zahtjevu za pristup informacijama, a slučaj Kozlina ispunjava dva od njih – da je od interesa za javnost i da njegovo ponašanje daje poseban povod da se zatraže informacije od vlasti.

„Greška je zabrinjavajuće očigledna jer ličnost koja je osuđena na dugogodišnju kaznu zatvora zbog ratnog zločina nad civilima, koja izbjegava izdržavanje kazne zbog čega je sud raspisao i potjernicu za njom, bez sumnje je od interesa za javnost, a takođe je, kako izvršenjem teškog krivičnog djela za koje je pravnosnažno osuđena, tako i bekstvom od izdržavanja kazne, dala i još daje povoda za traženje informacije”, dodaje Šabić.

Odbijanje ministarstva da da informacije „izaziva sumnju da lice pod potjernicom ipak jeste prešlo granicu, odnosno da se prikrivaju informacije o nečemu što nije smjelo da se dogodi i zbog čega bi neko morao da snosi odgovornost”.

MUP i Ministarstvo odbrane Srbije često navode privatnost ili povjerljivosti kao razloge da ne otkriju informacije o navodnim ratnim zločincima.

Takođe novinarima, istraživačima i široj javnosti nije lako dostupna većina dokumenata i dokaza sa suđenja za ratne zločine u Srbiji.

Tokom sudskog procesa koji se vodio protiv njega, Kozlina je često izostajao sa ročišta. Suđenje za masakr u Trnju odlagano je u više navrata zbog navodnih zdravstvenih problema optuženih.

U martu prošle godine Mirjana Ilić, sudija Višeg suda u Beogradu, izrazila je sumnju da optuženi namjerno izbjegavaju ročišta.

I Kozlina i suoptuženi Pavle Gavrilović, podnosili su ljekarske nalaze zdravstvenih ustanova Vojske Srbije, kako bi dokazali svoje navode. Kozlina je u vrijeme suđenja još uvijek bio aktivni pripadnik Vojske Srbije.

Fond za humanitarno pravo je u nekoliko navrata upozoravao da zdravstvene ustanove Vojske Srbije omogućavaju Gavriloviću i Kozlini da izbjegnu sudska ročišta koristeći se navodnim pogoršanim zdravstvenim stanjem. Vojnomedicinska akademija (VMA) je negirala ove navode.