BiH pravi prve korake ka cyber pčelarstvu

„Veoma je važno da pčelari u Bosni i Hercegovini prihvate ideju da nauka i naučnici imaju viziju kako da im pomognu i učine pčelarstvo isplativijim, manje zahtjevnim i profitabilnijim,“ kaže Goran Mirjanić i dodaje da su sve to prednosti cyber pčelarstva koje tek treba biti primijenjeneno u BiH.

Goran je vlasnik kompanije Košnica iz Gradiške, koja proizvodi med i pčelarsku opremu i repromaterijal, kao i profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

On i još trojica stručnjaka, uz podršku Sweden/USAID FARMA II projekta, trenutno održavaju obuku za pčelare. Na obukama predstavljaju elektronski pčelarski dnevnik, prvu lokalno proizvedenu kompjutersku aplikaciju za pčelare i dodatna ICT rješenja koja su trenutno u upotrebi u razvijenijim zemljama.

Obuka koja mijenja stavove

Goran kaže da uvođenje novih tehnoloških rješenja nije uvijek lako. „Vidimo da pčelari, kao i mnogi drugi ljudi, ne reaguju dobro na promjene i inovacije. Zato kroz našu obuku predstavljamo napredak pčelarskih praksi. Polazimo od najprimitivnijeg oblika pčelarstva, obrađujemo egzaktno pčelarstvo kojim se sada možemo baviti i dolazimo do cyber pčelarstva prema kojem se krećemo. Dok to radimo, razgovaramo i o zdravlju rojeva i košnica, povećanju prinosa i kvalitete meda, i naravno, o finansijskim implikacijama takvog razvoja i većoj dobiti,“ objašnjava on i napominje da je u EU dobit u pčelarstvu porasla za 20 do 30 posto zahvaljujući upotrebi ICT-a.

Goran i njegove kolege su planirali održati dvanaest sesija obuke uživo i obuhvatiti čak 600 pčelara u Bosni i Hercegovini. Međutim, morali su se prilagoditi situaciji na terenu i svoju obuku premjestiti u ICT domenu i sesije održati online.

Trenutno održavaju ukupno dvanaest webinara za udruženja pčelara iz Gradiške, Prijedora, Bihaća, Živinica, Brčkog, Bijeljine, Banja Luke, Livna, Doboja, Sarajeva, Mostara i Trebinja. „Pčelari nisu navikli na ovakvu vrstu obuke pa ćemo možda imati i mnogo manji odziv. Unatoč tome, i dalje imamo veliku geografsku pokrivenost i usadit ćemo ideju o korištenju ICT rješenja kod kritičnog broja pčelara koji pokazuju sklonost prema takvom trendu već samim sudjelovanjem na webinarima.“

Pripreme za budućnost

Goran napominje da su neka tehnološka rješenja poput SMS vaga za košnice koje pčelare obavještavaju o količini proizvedenog meda ili zvučni senzori i senzori za temperaturu i vlažnost koji pčelare mogu upozoriti na rojenje ili bolesti među pčelama još uvijek skupi i izvan dosega mnogih u BiH. Međutim, aplikacija iz domaće proizvodnje već postoji i bit će dostupna besplatno u trajanju od jedne godine svim sudionicima webinara.

„Razvili smo elektronski pčelarski dnevnik. Ova aplikacija će omogućiti pčelarima da sve podatke o svojim košnicama bilježe direktno u kompjutere koristeći mobilne telefone kao posrednika, tj. jednostavnim audio snimkama. Ove audio snimke će dekodirati aplikacija i svi podaci će biti uneseni u bazu podataka, tj. elektronski dnevnik. Aplikacija će analizirati podatke i pružiti pčelarima konkretne informacije o tome šta trebaju dalje učiniti sa svakom košnicom u koloniji,“ objašnjava Goran.

To znači da pčelari više neće trebati praviti pisane zapise dok su na terenu, a zatim te podatke ručno unositi u kompjuter, ili ih analizirati služeći se olovkom i papirom. Aplikacija će im uštedjeti puno vremena i truda i učiniti će im sve informacije lako dostupnima kad se vrate kući nakon napornog radnog dana.

„Ovo je samo prvi korak. Nadam se da će naši pčelari vrlo brzo početi koristiti dodatna ICT rješenja koja mogu olakšati njihov rad,“ kaže Goran. „Nauka u BiH ne zaostaje puno za onom u EU, pa se nadam i da ćemo moći razvijati dodatne domaće aplikacije koje će naše pčelarstvo učiniti konkurentnijim i profitabilnijim za sve pčelare.“