Picula s Varhelyijem o predstavljenom Ekonomskom planu za zapadni Balkan

“Reforme usmjerene jačanju vladavine prava i osnaživanje nezavisnih institucija u trodiobi vlasti moraju biti ključni faktor za odobravanje pristupa sredstvima Pretpristupnog instrumenta IPA III i svim drugim evropskim fondovima namijenjenima zemljama kandidatkinjama za članstvo u Evropskoj uniji, a Evropska će im unija najviše pomoći kontinuiranom podrškom tim reformama”, istaknuo je hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu Tonino Picula tokom današnjeg govora povodom predstavljanja Ekonomskog i investicijskog plana za zapadni Balkan i izvještaja EK o napretku kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji.

Na predstavljanju dokumenata nakon Savjeta povjerenika EU Picula je sudjelovao u svojstvu izvjestitelja za novi Pretpristupni instrument IPA III, koordinatora Socijalista i demokrata za vanjsku politiku u Odboru za vanjske poslove EP, te kao izvjestitelj za Crnu Goru i predsjednik Radne grupe za zapadni Balkan.

Picula je povjereniku za proširenje Oliveru Varhelyiju, koji je predstavljao dokumente, naglasio kako su predstavljeni dokumenti dokaz privrženosti same Unije procesu proširenja, posebno kroz naglasak na važnost ekonomske i socijalne konvergencije regije ka Uniji, kroz podršku obrazovanju, infrastrukturnim projektima i zelenoj tranziciji i ukupni investicijski potencijal od gotovo 20 milijardi eura.

U svojim je preporukama za proces proširenja i ranije naglašavao nužnost da sve mjere i pretpristupni program budu oblikovani tako da građani zemalja kandidatkinja i prije pristupanja osjete opipljive koristi članstva u Uniji i poboljšanje uvjeta života, jer će ih tako lakše biti primjenjivati i dobiti podršku za njih. Unija je, podsjeća Picula, pružanjem 3,3 milijardi eura finansijske i logističke podrške regiji tokom pandemije covid-19 pokazala istinsko razumijevanje važnosti regije za evuropsku stabilnost.

Posebno je važno, ocjenjuje Picula, što će kroz Ekonomski i investicijski plan zemlje zapadnog Balkana biti uključene i u ostvarivanje ciljeva Evropskog zelenog plana. Zemlje regije su među najviše pogođenima klimatskim promjenama i važno je da im bude omogućeno uključivanje u politike zaštite okoliša i energetske tranzicije kroz finansijsku i logističku podršku izradi dugoročnih, održivih klimatskih strategija.

“Svojim opsegom i strukturom, Plan potvrđuje kredibilitet pred kandidatkinjama sa zapadnog Balkana i pred svim građanima Evropske unije”, naglašava Picula.

Kao izvjestitelj za IPA III program u nastajanju, Picula je zatražio da uz inzistiranje na vladavini prava Evropski parlament mora imati i povećanu ulogu u nadzoru dobrih praksi upravljanja i alokaciji sredstava. Prema prijedlogu Komisije, zemljama zapadnog Balkana u kojima živi oko 18 miliona ljudi na raspolaganju biti više od devet milijardi eura, dok će ukupan IPA III paket premašiti 14,3 milijardi eura u finansijskoj perspektivi 2021.-2027.

Govoreći o Crnoj Gori, kao izvjestitelj Parlamenta komentirao je Izvješće Komisije o napretku te zemlje u pristupanju Uniji.

“Napredak je postignut u više polja, poput borbe protiv krijumčarenja ljudima, no vladavina prava, pravosuđe, sloboda medija i borba protiv korupcije i dalje ne postižu zadovoljavajući napredak. Unatoč tome što je Crna Gora lider u procesu proširenja, poglavlja se zbog toga ne zatvaraju odgovarajućom brzinom”, istaknuo je Picula.

Poručio je novoj crnogorskoj vladi kako od njih očekuje konstruktivan pristup i ispunjavanje potpisanih obaveza na evropskom putu, prije svega zbog činjenice da čak 70 posto građana zemlje podržava članstvo u Evropskoj uniji, priopćeno je iz Piculina ureda.