Reforma pravosuđa: Dekorativno dijelom provedena, suštinski nimalo

U Bosni i Hercegovini postoji 28 pravnih fakulteta: osam državnih i 20 privatnih. Takav obrazovni sistem ne može dati kadar koji može obavljati visoke sudske dužnosti. Ovim primjerom advokat Josip Muselimović na svojevrstan način opisuje i stanje u pravosuđu. Drugi problem je, kaže, Visoko sudsko i tužilačko vijeće koje treba osigurati nezavisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe i jednak pristup pravdi i jednakosti svih građana pred zakonom.

Upravo Visoko sudsko i tužilačko vijeće je 2019. godine izašao sa podatkom da je u pravosuđe uloženo oko 97 miliona maraka kroz različite vrste projekata međunarodne zajednice. Reforma je vidljiva, ali samo u tehničkom opremanju zgrada i prostorija. U dijelu koji je usmjeren na reformu pravosuđa – u smislu unapređenja zakonodavstva, mehanizama odgovornosti, transparentnosti, efikasnosti, napretka nema, kažu u Transparency internationalu.

Vijeće ministara je nedavno usvojilo Revidiranu strategiju za procesuiranje predmeta ratnih zločina.

Strategija je značajan strateški dokument u smislu raspodjele predmeta i istraga koje moraju biti riješene, ali nije dokument koji reformiše pravosuđe, skreću pažnju u Balkanskoj istraživačkoj mreži. Reforma pravosuđa podrazumijeva izmjenu Zakona o VSTV-u. U ministarstvu pravde kažu da su minimalne izmjene spremne.

Da je prvenstveno zabrinjavajuće stanje u pravosuđu, primjećuje Parlamentarna komisija, koja je formirana da utvrdi stanje u pravosudnim institucijama. Oni saslušavaju nosioce pravosudnih funkcija. Dok se odvija taj proces, i dalje se gomilaju neriješeni slučajevi ubistava, afera, pa i sukob Tužilaštva i Suda BiH. Međusobno se optužuju za kršenje zakona i opstruiranje istraga i sudskih procesa. Sve je to alarm za što hitniju reformu, stoji u prilogu BHRT-a.