Je li BiH “obećan” kandidatski status u EU? Fokus je dobio odgovore iz Brisela i DEI-ja

Ako je suditi prema izjavama članova Predsjedništva BiH koji su jučer boravili u Briselu i susreli se sa visokim zvaničnicima EU i izjavama tih zvaničnika dolazimo do nesrazmjernosti o tome hoćemo li i kada dobiti kandidatski status u EU i pod kojim uvjetima.

Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Milorad Dodik, primjerice, sastanke su razumjeli na način da je BiH naredne godine obećan kandidatski status. Dodik je na tu „tortu“ dodao i „šlag“ kazavši da i nije baš toliko bitno koliko od 14 prioriteta ispunimo iako je Evropska komisija 29. maja 2019. godine usvojila, potpisala i zapečatila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvu u EU u kojoj stoji da bez tih ispunjenih 14 prioriteta (oblasti su demokratija/funkcionisanje, vladavina, prava, osnovna prava i javna uprava) ne možemo započeti pregovore za članstvo. A pregovore može započeti samo onaj koji je kandidat.

Da sve bude još jasnije, nasuprot tvrdnjama o tome da nam je u 2021. obećan kandidatski status, stoji jučerašnja izjava evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyija da pozdravlja posvećenost Predsjedništva BiH o provedbi 14 ključni prioriteta „kako bi BiH napredovala prema statusu kandidata“.

Na upit može li BiH u 2021. kako tvrde neki njeni zvaničnici očekivati kandidatski statusu glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero u izjavi za Fokus.ba bila je jasna:

„Kao što znate postoje 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti da bi se kretala ka kandidatskom statusu. Pozdravljamo posvećenost Predsjedništva BiH da se to desi i računamo na to da će to biti brzo ispunjeno“.

Ana Pisonero: Postoji 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti

Edin Dilberović, direktor Direkcije za Evropske integracije BIH, za naš portal govorio je o tome šta smo zapravo ispunili od navedenih 14 prioriteta.

„Među najznačajnijim aktivnostima koje su institucije u BiH poduzele u realizaciji ovih 14 ključnih prioriteta bih izdvojio sljedeće: usvojene su izmjene Izbornog zakona BiH koje se odnose na izbore u Mostaru, usvojena je Metodologija za izradu Programa integriranja BiH u EU, stvorene su pretpostavke da se usvoji poslovnik o radu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, Ustavni sud BiH je donio Odluku o ukidanju odredbe iz Ustava RS vezanu za smrtnu kaznu, usvojen je Strateški okvir za reformu javne uprave u RS čime je ovaj proces završen u cijeloj zemlji, itd. Također, kroz mjere Akcionog plana za realizaciju prioriteta iz Analitičkog izvještaja adresira se i dio prioriteta iz Mišljenja. Tako je na primjer prošle sedmice usvojena revidirana Državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina, a ranije su recimo usvojene strategije upravljenje granicom te borbe protiv trgovine ljudima. Institucije su, također, pripremile određen broj strategija i zakona kao što je strategija borbe protiv korupcije i prateći akcioni plan, prijedlog izmjena i dopuna zakona o javnim nabavkama, zakon o zaštiti ličnih podataka, a koji su upućeni u daljnje procedure“, kazao je Dilberović govoreći o dijelu ispunjenih kriterija.

Edin Dilberović: Realizacija ključnih prioriteta je minumum za otvaranje pregovora 

On ističe da BiH kao i ostale države u regiji obuhvaćene procesom proširenja EU, očekuju sljedećeg mjeseca objavu novog Paketa proširenja. U njemu će, među ostalim, biti sadržan i Izvještaj o BiH u kojem će Evropska komisija sumirati ono što je urađeno u proteklih nešto više od godinu dana, dati svoju ocjenu te za to vezati svoje daljnje preporuke.

Upitali smo ga za komentar o tome da, prema Dodikovoj izjavi, BiH i neće morati ispuniti svih 14 prioriteta, te o navodnom obećanju iz Brisela.

„Kao što je naznačeno u Mišljenju, napredak u realizaciji 14 ključnih prioriteta je minumum za otvaranje pregovora o pristupanju u EU. Status kandidata je stepenica na tom putu, a dodjeljivanje ovog statusa jednoj državi je politička odluka država članica EU i svojevrsno je političko priznanje da je na pravom putu reformi.  O tome da li su i u kojoj mjeri su ispunjeni ključni prioriteti i da li je to dovoljno za status kandidata procjenjuje Evropska komisija, a odluku donosi Vijeće EU koju potvrđuje i Evropsko vijeće“, ističe Dilberović.

On kaže da svaki korak jedne države u procesu pristupanja s jedne strane ovisi o političkoj odluci 27 država članica EU koje sjede u Vijeću EU i Evropskom vijeću, a s druge strane od konkretnih rezultata koje  država ostvari u ovom procesu.

„Što država više i brže realizira date prioritete to Evropska komisija ima više argumenata da predloži, a Vijeće EU i Evropsko vijeće da donesu odluku o prelasku u narednu fazu procesa pristupanja. Ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta vodilo bi BiH otvaranju pregovora o članstvu u EU, što je formalno stepenica iznad statusa kandidata i suština cijelog procesa pristupanja“, rekao je Dilberović.

Adi Ćerimagić: Važna naklonjenost i predsjednika Europskog vijeća Charles Michela

Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost (ESI) mišljenja je da je na vladama zemalja članica, koje se na EU nivou sastaju u okviru Vijeća, da odlučuju o dodjeljivanju kandidatskog statusa.

„Nakon toga BiH će moći krenuti prema otvaranju pregovora o članstvu, nešto za šta su se Sjeverna Makedonija i Albanija izborile ove godine. U tom smislu, u narednom periodu, vrlo važno je znati kada i pod kojim uslovima će Europska komisija dati svoju preporuku, što je okvirno predstavljeno Predsjedništvu BiH u Briselu. Ali je vrlo važno, već sada “raditi” sa zemljama članicama. U tom smislu bit će važna naklonjenost pozitivnoj odluci i Predsjednika Europskog vijeća, Charles Michela, sa kojim će Predsjedništvo BiH imati sastanak uskoro“, rekao je Ćerimagić.

Vremenski okviri za dostizanje kandidatskog statusa su, kaže on, vrlo nezahvalni, naročito u slučaju BiH, kojoj je za svaki korak trebalo uvijek diže u poređenju sa susjedima, ali i koja pred sobom ima vrlo dugu i zahtjevnu listu zadataka koje je postavila Europska komisija, a protiv sebe vrlo loš i nezahvalan ugled kod vlada zemalja članica.

„S obzirom da građanima formalni koraci na putu ka EU ne znače puno, mislim da je najvažnija vijest iz Brisela da EU planira ponuditi okvir u kome BiH, kao i ostale zemlje zapadnog Balkana, neće ostati izvan generacijskog plana za podizanje EU ekonomije i društva nakon pandemije. Bilo bi dobro da u svrhu toga bh. političari i javna uprava, ali i privreda, sve svoje siromašne resurse i sposobnosti, usmjere u usklađivanje i uključivanje u taj širi plan. Najave učesnika razgovora u Briselu govore da su spremni za takvo nešto. Odgovor ćemo saznati vrlo brzo nakon što se vrate u BiH“, zaključio je naš sagovornik.

Vrijedi, međutim, i napomenuti da je Evropska komisija nedavno poslala negativnu notu BiH, kada je riječ o ispunjavanja navedenih kriterija. Krivac je VSTV.

U pismu koje je naslovljeno na predsjednika VSTV-a Milana Tegeltiju, u koje je BIRN BiH imao uvid se navodi da je Evropska komisija primila k znanju nove informacije koje je dostavio VSTV, a koje potvrđuju postojanje otpora unutar pravosudnog sistema BiH i šire, spram “uspostave smislenog sistema provjere integriteta”. U pismu se na kraju navodi da Komisija trenutno preispituje svoju tehničku i finansijsku podršku pravosuđu putem VSTV-a.

Na ovom LINKU možete pročitati Mišljenje EU o zahtjevu BiH za članstvo u EU odnosno 14 prioriteta koje trebamo ispuniti.