Vijeće ministara BiH
Oko 14,5 miliona KM za ekonomske štete u zdravstvu tokom pandemije
Vijeće ministara BiH obezbijedilo je ova sredstva za zdravstveni sektor u BiH vlastitim uštedama budžetskih sredstava
Vijeće ministara BiH donijelo je na današnjoj sjednici odluku o raspodjeli 14.474.000 KM iz budžeta institucija BiH namijenjenih za saniranje ekonomskih šteta uzrokovanih pandemijom COVID-19, a koji će biti usmjereni za zdravstveni sektor u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).
Sredstva će biti alocirana entitetima i Brčko distriktu BiH, i to Federaciji BiH sa 10 kantona 61 posto, Republici Srpskoj 37 posto i Brčko distriktu BiH dva posto.
Vijeće ministara BiH obezbijedilo je ova sredstva za zdravstveni sektor u BiH vlastitim uštedama budžetskih sredstava koja su sada preusmjerena za saniranje štete uzrokovane pandemijom COVID-19.
Vijeće ministara BiH utvrdio je prijedlog sporazuma o grantu i amandman 7 na Sporazum o finansiranju od 27. februara 2006. godine između KfV-a, Frankfurt na Majni, i Bosne i Hercegovine, u iznosu pet miliona eura za smanjenje posljedica COVID-19 za mikro, mala i srednja preduzeća putem Evropskog fonda za BiH.
Prvi dio sporazuma odnosi se na finansijsku podršku Savezne Republike Njemačke u vidu granta, vrijednog pet miliona eura i namijenjenog suzbijanju posljedica COVID-19 za mala, srednja i mikro preduzeća i biće uplaćena u Evropski fond za Bosnu i Hercegovinu.
Drugi dio predstavlja amandman 7 na Sporazum o finansiranju od 27. februara 2006. godine između KfV-a i BiH, kojim se proširuje namjena sredstava Evropskog fonda za kreditni program za smanjenje posljedica COVID-19.
Sredstva će biti dostupna malim i srednjim i mikro preduzećima, ali i privatnim domaćinstvima putem finansijskih institucija u BiH (MKO i banaka).
Takođe, amandmanom 7 se produžava period u kome KfV administrira bh. učešćem u Evropskom fondu do 31. decembra 2030. godine.
Na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, Vijeće ministara BiH donio je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta održavanja i rekonstrukcije mostova između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.
Višegodišnji projekat za period od 2021. do 2025. godine iznosi 4.205.035 KM i odnosi se na održavanje pet mostova na međudržavnoj granici Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, i to: most preko rijeke Save – Sremska Rača/Rača (drumski most); most preko rijeke Save – Sremska Rača/Rača (drumski – željeznički most); most preko rijeke Uvac – Kapija 2 (ulaz u slobodnu zonu); most preko rijeke Uvac – Most u Carevom polju; Most preko rijeke Uvac – Uvac.
U periodu od 2021. do 2024. godine na godišnjem nivou iz budžeta institucija BiH biće izdvajano po 850 hiljada KM, osim u 2025. godini kada je za ove namjene planirano 805.035 KM. Republika Srbija je u skladu sa ranije potpisanim sporazumom preuzela održavanje i rekonstrukciju preostalih šest mostova između dvije države.
Službi za poslove sa strancima u junu 2020. godine prijavljeno je ukupno 1.555 nezakonitih migranata, što je smanjenje za 26 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine (2.109), ali je tri puta više nego u maju ove godine, kada je prijavljeno njih 514.
Ovo se navodi u Informaciji Ministarstva bezbjednosti o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za juni 2020. godine, koju je usvojio Savjet ministara BiH i dostaviće je Predsjedništvu BiH. Dodaje se da je najviše prijavljenih nezakonitih migranata iz Afganistana (512), Pakistana (348), Bangladeša (255), Maroka (121) i Iraka (93).
U prvom polugodištu 2020. godine, od ukupno 6.641 nezakonitog migranta prijavljenog Službi za poslove sa strancima namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je njih 5.207, od kojih su 162 osobe podnijele zahtjev za azil.
Državljani Iraka, Afganistana i Turske podnijeli su najveći broj zahtjeva za azil u BiH u ovom periodu. Među ključnim izazovima u borbi protiv nezakonitih migracija i u narednom periodu su jačanje institucija BiH, prvenstveno Granične policije, onemogućavanje nezakonitih ulazaka na dijelovima na kojima je zabilježen najveći migracioni pritisak, kadrovsko i materijalno-tehničko jačanje kapaciteta svih bezbjednosnih agencija.
Utvrđivanje identiteta nezakonitih migranata i zloupotreba sistema azila, kao i procesuiranje migranata koji su počinili prekršajna i krivična djela, ključni su izazovi za naredni period. Bosna i Hercegovina ostaje posvećena jačanju saradnje sa državama na zapadnobalkanskoj ruti uz unapređenje bilateralne saradnje institucija i agencija koje se bave migracionim i bezbjednosnim pitanjima BiH i država EU, kao i nastavku saradnje sa međunarodnim agencijama.