Sukobi između Armenije i Azrebajdžana eskaliraju: Obje strane odbijaju mirovne pregovore

Armenija i Azerbajdžan u utorak su se međusobno optužili za prekogranične napade, a dvije države odbijaju i pritisak međunarodne zajednice da održe mirovne pregovore dok se njihov sukob u regiji Nagorno Karabah pretvara u puni rat.

Obje države izvijestile su o prekograničnoj pucnjavi, zapadno od odcijepljene regije Nagorno Karabah oko koje je u nedjelju izbio sukob između azerbajdžanskih i armenskih snaga.

Ovi incidenti predstavljaju dodatnu eskalaciju sukoba, iako Rusija, Sjedinjene Države i druge zemlje pozivaju na suzdržanost.

Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev je za rusku državnu televiziju jasno je odbacio bilo kakvu mogućnost pregovora i rekao da su zahtjevi Erevana neprihvatljivi.

Armenski premijer Nikol Pašinjan je za isti kanal rekao da se razgovori ne mogu održati dok se borba nastavlja.

U sukobima je dosad poginulo gotovo sto ljudi, među njima i civili, a nekoliko stotina ih je ozlijeđeno.

Ured azerbajdžanskog državnog tužitelja objavio je da je poginulo 12 civila, a 35 ih je ozlijeđeno, no Azerbajdžan još nije objavio broj vojnih žrtava.

Nagorno Karabah, međunarodno priznati teritorij Azerbajdžana u kojem veliku većinu čine Armenci, priopćio je kako je izgubio 84 vojnika. Armenija je u utorak objavila da je u bombardiranju poginula devetogodišnja djevojčica, dok su njezina majka i brat ozlijeđeni. Ministarstvo odbrane Nagorno Karabaha objavilo je da su u subotu ubijeni majka i njezino dijete.

Armensko ministarstvo vanjskih poslova je u utorak izvijestilo i o prvoj civilnoj žrtvi na teritoriju same Armenije, u gradu Vardenisu koji se nalazi više od 20 kilometara od Nagorno Karabaha.

Armensko ministarstvo obrane priopćilo je kako se civilni bus zapalio u tom gradu nakon što ga je pogodio azerbajdžanski dron. Ne zna se je li spomenuta žrtva stradala u tom incidentu.

Azerbajdžansko ministarstvo obrane objavilo je da je armenska vojska iz Vardenisa granatirala regiju Daškesan unutar Azerbajdžana, dok druga strana to opovrgava.

Ovi sukobi pojačali su zabrinutost oko stabilnosti regije južnog Kavkaza, važnog koridora s cjevovodima koji na svjetska tržišta dovode naftu i plin.

Nagorno Karabah je odcijepljena regija koja se nalazi unutar Azerbajdžana, ali vode je etnički Armenci. Od Azerbajdžana se odcijepila u ratu 1990-ih, no nije međunarodno priznata kao nezavisna država.

Ako rat eskalira u njega bi se mogle uključiti i regionalne sile Rusija i Turska. Moskva s Armenijom ima odbrambeni savez, dok Ankara podržava Azerbajdžan čije je stanovništvo turkijskog porijekla.

Armenija je u utorak objavila kako je turski F-16 u četvrtak u armenskom zračnom prostoru srušio njezin borbeni zrakoplov, pri čemu je poginuo pilot, no Turska je odgovorila kako je to “apsolutno neistinito”.

Kremlj je ranije u utorak objavio da je u stalnom kontaktu s Turskom, Armenijom i Azerbajdžanom i poručila da bi svaka vojna podrška nekoj od strana dodala ulje na vatru.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je u utorak u razgovoru s armenskim premijerom pozvao obje strane da prekinu napade i naglasio potrebu brzog postizanja primirja i deeskalaciju krize, saopćio je Kremlj.

Na trenutačni prekid vatre i smirivanje sukoba je u utorak u telefonskim pozivima s čelnicima dviju zemalja pozvala i njemačka kancelarka Angela Merkel, objavio je njezin glasnogovornik Steffen Seibert.