Za i protiv legalizacije kanabisa u BiH

Ako već pratimo krovnu instituciju za korona virus, zašto ne pratiti i za kanabis, s obzirom na to da je Svjetska zdravstvena organizacija dala zeleno svjetlo i uvrstila kanabis kao sredstvo u medicini kojim se ljudi mogu liječiti i sebi pomagati, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) sarajevski glumac Irfan Ribić koji je prije pet godina obolio od multipla skleroze.

Tada je, kaže, bio gotovo nepokretan i izgubio vid.

U tom periodu Irfan je pio 29 tableta dnevno koje mu, kaže, nisu pomagale niti mu je zvanična medicina nudila odgovor. Tragao je za alternativnim rješenjem i našao ga u ulju kanabisa koje je nabavljao iz Slovenije na crnom tržištu, što je, kako kaže, bila borba za preživljavanje.

“Uzmem ulje kanabisa i ja nemam više trnjenje, bol u glavi, nemam više spazam u rukama, zglobovima i tako dalje. Već te neke stvari koje bih trebao osjećati kao normalan čovjek, ja sam riješio za mjesec do dva, a da vam ne pričam do danas, za pet godina, koliko je prošlo za vrijeme korištenja ulja kanabisa“, priča Irfan.

Ribić je prije par godina pokrenuo inicijativu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe uz slogan „Bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav“. On je 2018. osnovao udruženje ‘Kanabis’, inicijativu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, čiji je glavni cilj promjena zakonske regulative u BiH. Želio je, kaže, da koliko on može pomogne i drugim ljudima.

Irfan Ribić / FOTO: RSE

“Kolike ljudi rezultate prave, to zavisi od organizma do organizma i uvijek ponavljam da neće kanabis svima isto pomoći. Postoje neka pravila koja se moraju posložiti da biste u konačnici imali neki rezultat. Ja nikad nisam rekao da mi trebamo izbaciti terapije, ali ako imate čovjeka koji dođe i kaže ‘ja bih da probam s ovim’, e to je poenta, da mu država to omogući”, poručuje Irfan.

Predsjednik Udruženja oboljelih od multipla skleroze Republike Srpske Miroslav Vukmanović kaže da u Udruženju jesu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, ali izražavaju zabrinutost zbog nabavljanja ulja kanabisa sa crnog tržišta.

„E sad priča svakakvih ima šta su ljudi nabavljali, to ništa nije ni sigurno ni pouzdano. Priča svakakvih, ljudi šta su nabavljali vezano za ta ulja i to, a ako bi se legalizovalo, ljekari najbolje znaju. Recimo neke terapije nekom pacijentu pomognu, drugom ne pomognu, tako vjerovatno i što se tiče ulja kanabisa“, smatra Vukmanović.

Šta kaže struka?

Kanabis je THC (tetrahidrokanabinol) i CBD (kanabidiol), su dvije aktivne supstance, a njihova koncentracija i međusobni odnos je vrlo važan za adekvatan efekat, kaže za RSE Zdenka Gojković, koordinatorica za maligne bolesti Republike Srpske (RS) i načelnica Klinike za onkologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Banjaluci.

“Ako to nije onako kako treba, onda pacijenti znaju reći da nekome nije pomogao, odnosno da je nekome bilo prejako. I zbog toga je baš potrebno da to bude legalizovano, da ljekar odredi količine miligrama THC-a i CBD-a, zna se kako se to ordinira, postoji ritam uzimanja”, objašnjava Gojković.

Gojković navodi da su dolazili kod nje, tražili da napiše kako imaju karcinom, te da im ulje kanabisa pomaže kod lakšeg podnošenja hemoterapije i bolova. Opravdanost kanabisa u medicinske svrhe ona potvrđuje iz iskustva sa svojim pacijentima od kojih su neki imali neugodna iskustva zbog nelegalne nabavke ulja kanabisa.

“I zašto onda da dolaze u tako neugodne situacije, ako to može biti legalno, jer znamo da je u velikom broju zemalja u svijetu to legalno. Treba izbjeći takav način nabavke i to crno tržište, da pacijenti imaju to dostupno na recept ljekara”, navodi ona.

Zdenka Gojković je još 2015. godine kao zastupnica u Narodnoj skupštini RS postavila pitanje legalizacije kanabisa u medicinske svrhe. Kaže da je tadašnji ministar zdravstva RS Dragan Bogdanić odmah reagovao, nakon čega je oformljena komisija, s njom na čelu, koja je dala mišljenje o upotrebi kanabisa i kanabinoida u medicinske svrhe.

“Nakon godinu dana pozvani smo na sastanak u Ministarstvo civilnih poslova u Sarajevu, na nivou Bosne i Hercegovine. Tada je oformljena komisija u kojoj nas je bilo petnaest i također smo donijeli zaključak da je potrebno da se ovi preparati legalizuju kako bi bili dostupni pacijentima kojima to treba”, kaže Gojković.

Zakonske izmjene koje se tiču legalizacije kanabisa u medicinske svrhe jeste veliki posao, smatra ona, ‘ali nije posao koji se ne može uraditi, s obzirom na to da su i zemlje u okruženju, Slovenija i Hrvatska, to uradile’.

Bosanskohercegovačko ‘vrzino kolo’ nadležnosti

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović, koji se aktivno zalaže za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, navodi da je medikamente na bazi kanabisa bosanskohercegovačko zakonodavstvo smjestilo zajedno sa drugim opojnim drogama.

“Nema nikakve razlike da li imate u džepu kokain, heroin ili ulje kanabisa i to je primarni i najveći problem”, objašnjava on.

Magazinović priča i kako je u aktuelnom državnom Zakonu, koji reguliše i oblast kanabisa, a tiče se sprečavanja korištenja narkotika, jedan od problema i pogrešno prevedena formulacija Svjetske zdravstvene organizacije.

“Svjetska zdravstvena organizacija je predložila svim svojim članicama da omoguće korištenje kanabisa u medicinske svrhe. Ta njihova preporuka sadrži riječi ‘in medical purposis’, dakle u medicinske svrhe, a u našem zakonu je to pogrešno prevedeno i involvirana formulacija ‘u svrhe medicinskog istraživanja’. I upravo ova formulacija je jedna od najveći prepreka za legalizaciju kanabisa”, kaže Magazinović.

On je prošle godine, kao zastupnik u Parlamentu BiH, zajedno sa udruženjem ‘KanaBiH’, organizovao događaj pod nazivom “Bolje ilegalno živ, nego legalno mrtav”.

Nakon toga, do danas, Magazinović kaže da su se neke stvari pokrenule, te da u političkoj strukturi ne postoji niko ko se protivi legalizaciji korištenja kanabisa u medicinske svrhe, međutim ‘ono što je loše je da se ljudi u izvršnoj vlasti baš i ne bave ovom temom’.

On podsjeća kako je u proteklih godinu dana razgovarao sa entitetskim ministrima zdravstva, Alenom Šeranićem (RS) i Vjekoslavom Mandićem (Federacija BiH), te državnim ministrima civilnih poslova i sigurnosti, Ankicom Gudeljević i Selmom Cikotićem.

“Dakle, to su ključni ljudi da bi kanabis bio legalizovan za korištenje u medicinske svrhe i svi su oni ZA”, tvrdi Magazinović i napominje da ono što on radi po tom pitanju već godinu dana su ‘razgovori, razgovori i razgovori’.

Posljednji sastanak je imao 18. avgusta ove godine sa ministrom Cikotićem, kaže on, te napominje da će još jednom probati da razgovara sa ministricom civilnih poslova Gudeljević.

“Svi smatraju da je ona ta fokusna tačka da okupi ministre i da se dogovori na koji način će to biti i kada plasirano u Parlament. A ja sam siguran da će u Parlamentu biti usvojeno jednoglasno”, kazao je Magazinović za RSE.

‘Zapelo’ kod komisije

Zakon koji bi bilo potrebno mijenjati, a kojim se u BiH reguliše i status kanabisa, je Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga.

RSE je Ministarstvu civilnih poslova (MCP) BiH uputio nekoliko pitanja koja se tiču potencijalnih sastanaka sa nadležnim ministrima, narednim koracima kako bi cijela priča došla u parlamentarnu proceduru, kao i ulozi MCP kada je u pitanju legalizacije kanabisa u medicinske svrhe.

U odgovorima koje je RSE dobio u pisanoj formi iz Ministarstva civilnih poslova BiH, između ostalog, se navodi da se sastanak Komisije za sprečavanje zloupotrebe opojnih droga može održati nakon što Ministarstvo sigurnosti BiH završi procedure imenovanja Komisije. Također se navodi da Vijeće ministara BiH osniva tu komisiju.

Iz tog ministarstva podsjećaju da je 15. aprila prošle godine tadašnja Komisija donijela zaključak da se predloženi Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, inače dostavljen kao materijal Radne grupe, nakon dobijenih mišljenja/saglasnosti resornih ministara, uputi prema Vijeću ministara.

U odgovoru se napominje da je za izmjene i dopune Zakona zaduženo Ministarstvo sigurnosti BiH.

„Imajući u vidu sve naprijed navedeno Ministarstvo civilnih poslova BiH sukladno zakonom definiranim nadležnostima poduzima sve aktivnosti kako bi se proces legalizacije primjene kanabisa i kanabinoida u medicinske svrhe realizirao na najbolji način“, piše pored ostalog u odgovorima iz MCP BiH za RSE.

Pet godina rasprave o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Priča o procesu legalizacije kanabisa u medicinske svrhe u BiH traje već pet godina, kada je i Komora magistara farmacije Federacije BiH pokrenula tu inicijativu i uputila prema Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Vijeće ministara BiH je 2016. formiralo Ekspertnu radnu grupu. Čekalo se na Ministarstvo sigurnosti BiH koje mora uskladiti zakonsku regulativu.

U dokumentu pod nazivom „Dekriminalizacija kanabisa u medicinske svrhe u odabranim evropskim državama“ Istraživačkog sektora Parlamentarne skupštine BiH, koji je 2018. godine objavljen na zvaničnoj web stranici, piše kako su ‘mnoge naučne studije i klinička ispitivanja dokazala da ova biljka može pomoći u tretmanu širokog spektra medicinskih stanja’.

Navodi se da je najčešća primjena medicinskog kanabisa kod pacijenata a artritisom, hroničnim bolom, epilepsijom, glaukomom, multipla sklerozom, kancerom itd.

U Evropi je sada legalizovalo ili omogućilo korištenje kanabisa u medicinske svrhe, više od 15 zemalja, među kojima su Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija.

U Sjevernoj Makedoniji, osim što je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, kanabis se i uzgaja. Više od 30 kompanija je dobilo dozvolu za uzgajanje kanabisa u medicinske svrhe.

U januaru 2019. generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije dr. Tedros Ghebreyesus dao je niz preporuka Ujedinjenim nacijama da ažuriraju opseg kontrole kanabisa i supstanci povezanih s kanabisom. Ove nove preporuke odražavaju novu terapijsku ulogu lijekova na bazi kanabisa.