Da li je odluka o zabrani kretanja za migrante protivustavna?

MUP USK-a i Operativna grupa za pitanje migracija zabranili su ulazak migranata na područje ovog kantona, njihovo kretanje i prevoz u vozilima. Kako bi na neki način opravdali ovu odluku koja je donesena protivno zakonima BiH, uvedeno je i Ministarstvo zdravstva ovog kantona, uz navođenje da je riječ i o zdravstvenom problemu.

Jasno je da su u USK izgubili strpljenje čekajući državu BiH i entitete da počnu raditi svoj posao. Koji bi podrazumijevao zaštitu domicilnog stanovništva od pojedinaca sa lošim namjerama, ali i ljudi u pokretu, kako bi im se omogućio human tretman u njihovom prolasku kroz BiH.

Ali i takav nemar države teško da može opravdati fašističke mjere poput zabrane prevoza migranata javnim sredstvima, piše Žurnal.

Protivustavno djelovanje

Sličan eksperiment izveo je prije dvije godine policijski komesar HNK Ilija Lasić. Lasić je tada naredio zaustavljanje autobusa koji su prevozili migrante iz Sarajeva ka centru Salakovac kod Mostara. Autobusi su zaustavljeni na Ivan Sedlu, a isti dan iz državnih institucija stigla je ocjena da je riječ o državnom udaru u režiji nelegalnog policijskog komesara.

Dragan Mektić, tadašnji ministar sigurnosti, zatražio je da Lasić i njegovi “pomagači” do kraja dana budu privedeni i ispitani zbog antiustavnog djelovanja. Istu večer SIPA je saslušala Lasića, o čijem smo imenovanju tada pisali.

Ministarsku poziciju nakon Mektića naslijedio je Fahrudin Radončić, koji se ovim problemom, očito je, nije želio dugo baviti. Hoće li sadašnji ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić, po uzoru na svog prethodnika Dragana Mektića utvrditi da je u USK na djelu protivustavno djelovanje, ili to u ovom trenutku nije baš politički korektno?

Istu inicijativu MUP USK odbio prije dvije godine

Da je ovakva odluka protivzakonita, prije dvije godine tvrdio je i sam MUP USK-a. Kada je 2018. godine od Uprave policije USK-a zatraženo da donese odluku o zabrani kretanja migranata, taj zahtjev je odbijen jer je bio u suprotnosti sa zakonom.

Ovi zakoni jasno preciziraju da se pitanje ljudi u pokretu rješava isključivo na državnom nivou. Kretanje, uslovi i način ograničenja kretanja stranaca tretiraju se u Zakonu o strancima i Zakonu o azilu.

– Zakon o strancima u članu 1. stav 1., između ostalog regulira odnose u poslovima prihvata stranaca i stavljanja istih pod nadzor, a u članu 3. istog Zakona jasno definira državnu nadležnost i organe koji su nosioci gotovo svih poslova kada su u pitanju stranci, kao i da predmetni zakon niti u jednom slučaju u poslovima sa strancima ne prenosi nadležnost sa državnog nivoa na lokalne nivoe vlasti, dok Uprava policije ima obavezu pružanja pomoći i asistencije na zahtjev Službe – naveli su tada u MUP-u.

Također, insistirali su, nije moguće ograničiti pravo kretanja:

– Zakon o strancima i Zakon o azilu izričito naglašavaju slobodu kretanja svim strancima koji su u procesu priznavanja izbjegličkog statusa ili dodjeljivanja azila (član 8. Zakona o strancima i član 10. Zakona o azilu), te zbog navedenih zakonskih odredbi nije moguće provoditi politiku nasilnog ograničavanja kretanja niti zabranu ulaska takvih lica na teritoriju USK-a.

Iz MUP-a su tada jasno naveli da se pravo na slobodu kretanja može djelimično ili potpuno ograničiti samo pod uvjetima propisanim Zakonom o strancima (član 118 – Određivanje nadzora) i Zakonom o azilu (član 66 – Razlozi i način ograničenja kretanja), koji se provode ograničenjem kretanja na određenom području uz obavezu javljanja Službi ili policiji (blaža mjera nadzora) ili smještanjem u imigracioni centar, a što je u isključivoj nadležnosti Ministarstva sigurnosti BiH, odnosno Službe za poslove sa strancima. U oba slučaja Služba za poslove sa strancima je u obavezi donijeti odgovarajuće rješenje za svakog stranca pojedinačno (član 119, stav 2 i 3 Zakona o strancima):

– Shodno navedenim zakonskim odredbama Uprava policije MUP USK-a je već u ranijem periodu uputila zahtjev Ministarstvu sigurnosti – Službi za poslove sa strancima da odmah stave pod nadzor i ograniče kretanje takvim licima te im zabrani dalje kretanje prema Unsko-sanskom kantonu, odnosno da im ograniči kretanje u Sarajevu ili ih usmjeri prema drugim dijelovima Bosne i Hercegovine kako bi teret ove migrantske krize bio ravnomjerno raspoređen na čitavom području države i prestao da bude isključivi problem Unsko-sanskog kantona – navedeno je tada iz MUP-a USK-a.

Odluku o zabrani ulaska migranata u USK MUP i Operativna grupa ipak donose dvije godine kasnije, zanemarujući svoj stav od prije dvije godine.

AI: Povreda međunarodnih zakona

U novembru prošle godine nametnuta je 24-satna zabrana kretanja migrantima na području USK-a za strance koji su bili smješteni u centrima Bira i Miral. Amnesty International osudio je odluku Kantonalne vlade, navodeći da se ona protivi međunarodnim zakonima, te da u još težu situaciju dovodi hiljade ljudi koji se nalaze u ovom kantonu:
– Pravo slobode kretanja je jedno od osnovnih prava koje je zagarantovano Poveljom o ljudskim pravima i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koje također ističu da sve osobe – bez razlike da li su oni državljani ili ne – imaju pravo na osnovne slobode, uključujući slobodu kretanja na tom teritoriju.

To pravo je zagarantovano i Aneksom 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Amnesty International, saopćeno je tada, potpuno uvažava tešku situaciju u USK, ali upozorava da je za nju odgovorna država BiH i svi nivoi vlasti:

– Vijeće ministara BiH i entitetske vlade nisu do sada pružile neophodnu podršku kantonalnim vlastima da na adekvatan način odgovofe izazovu s kojim se suočavaju.

Mačetom na migrante

Iz policijskog izvještaja MUP-a USK-a sasvim je jasno da je situacija u USK odavno izmakla kontroli.

Oko 17,35 sati u ulici Vrnogračka u Velikoj Kladuši, patrola policije je primjetila jedno NN lice koje u ruci nosi mačetu (hladno oružje) a nakon izvršenog legitimisanja utvrđeno je da se radi o licu B.R. rođen 1974. godine. Isti je patroli policije izjavio da je izrevoltiran od strane migranata koji su mu otuđili 4 jagnjeta. Navedena mačeta je privremeno oduzeta a licu B.R. je uručen prekršajni nalog zbog narušavanja Javnog reda i mira po općinskoj odluci „ko nosi predmet koji kazuje da je namjenjen za tuču ili povređivanje“.

Nakon što je grupa građana blokirala cestu u mjestu Gornji Purići, policijska patrola na licu mjesta zatekla je mještane koji migrante praktično izvlače iz autobusa:

Također su uputili i prijetnje vozaču autobusa da ukoliko budu saobraćali na navedenoj putnoj komunikaciji i prevozili ilegalne migrante da će im slijedeći put zapaliti autobuse.

Ovo je samo dio policijskog izvještaja za 18. avgust.

U ovom trenutku najveći krivac za to je država BiH, tačnije Vijeće ministara koje se prema problemu migrantske krize odnosi kao da se odvija na drugom kontinentu.

Migrantska kriza u BiH eskalirala je zahvaljujući u prvom redu nesposobnosti bh. vlasti da je barem jednim dijelom kontrolišu, pritom humano postupajući prema ljudima u pokretu.

Sva odgovornost za rješavanje problema na terenu prebačena je na kantonalne nivoe.

Mnogo toga moglo bi se svakako prigovoriti i politici EU prema ljudima u pokretu i toleranciji prema postupcima pojedinih zemalja čanica EU-a. Kao i o tretiranju BiH u ovom problemu. Kada se na sve doda i odnos bh. vlasti, jasno je da je bilo samo pitanje dana kada će u BiH biti ugroženi i domicilno stanovništvo ali i ljudi u pokretu.