Seks neandertalca i Homo sapiensa kriv za alergije i kihanje

Naša sposobnost da se borimo s bolestima, ali istodobno i sklonost prema kihanju, alergijama i astmi posljedica je drvenog seksa između modernih ljudi i njihovih rođaka neandertalaca, pokazale su dvije neovisne studije objavljene u The American Journal of Genetics.

Današnji ljudi vode porijeklo od male skupine pripadnika vrste Homo sapiens koja se prije oko 200.000 godina pojavila u Africi, odakle je prije oko 60.000 godina krenula u pohod po svijetu. Kad su se prije otprilike 40.000 godina prvi moderni ljudi pojavili u Europi, tamo se zatekli neandertalce, s kojima su zatim hiljadama godina uživali u seksu. Rezultate toga seksa danas nosimo u svojim genomima jer svi mi koji živimo izvan Afrike nosimo između jedan i pet posto neandertalskog DNK.

Do tog otkrića, zahvaljujući analizi 38.000 godina stare neandertalske kosti iz Vindije, došla je 2010. skupina pod vodstvom dr. Svante Paaboa iz Instituta Max Plank za evolucijsku genetiku u Leipzigu.

Sada su dr. Janet Kelso i dr. Michael Dannemann iz spomenutog instituta usporedbom DNK modernih ljudi i njihovih izumrlih rođaka otkrili tri gena koji igraju važnu ulogu u imunološkom sistemu. Te gene moderni su ljudi naslijedili nakon što su njihovi drevni preci prije oko 40.000 godina pomiješali s neandertalcima i denisovancima, bliskim neandertalskim rođacima koji su živjeli u Sibiru.

“Neandertalci su živjeli u Europi i zapadnoj Aziji oko 200.000 godina prije dolaska modernih ljudi. Oni su se vjerovatno dobro prilagodili lokalnoj klimi, hrani i patogenima. Ali, uzajamnim miješanjem s neandertalcima mi, moderni ljudi dobili smo povoljne prilagodbe okolišu”, rekla je za portal IFLScinece dr. Janet Kelso.

Ali, to neandertalsko genetsko naslijeđe koje je modernim ljudima omogućilo da se bore s opasnim, pa i smrtonosnim patogenima ima i lošu stranu jer se čini da nas isti geni čine sklonijim alergijama.

Do sličnog zaključka došli su, neovisno o timu iz Instituta Max Planck za evolucijsku genetiku, i američki i francuski znanstvenici koji su analizirali genetske podatke sudionika Projekta 1000 genoma te ih usporedili s neandertalskim DNK.

Pritom su se naučnici posebno fokusirali na 1500 gena imunološkog sustava te otkrili da se većina prilagodbi događala u razdoblju od prije 6000 do 13.000 godina, kada su moderni ljudi napuštali stil života lovaca skupljača te postajali zemljoradnici. Kad su spoznali da smo važne gene imunološkog sustava naslijedili od neandertalaca i denisovaca, francuski i američki znanstvenici bili su jako iznenađeni.

“Križanje s neandertalcima doista je imalo funkcionalne posljedice za moderne ljude. Najočitije posljedice bile su u oblikovanju naše prilagodbe okolišu, poboljšanju načina kako su se moderni ljudi odupirali patogenima i probavljali novu hranu”, rekao je za Guardian dr. Lluis Quintana-Murci iz Instituta Pasteur u Parizu koji je vodio drugu studiju objavljenu u The American Journal of Genetics.

Moderni ljudi i neandertalci potiču od zajedničkog pretka, a ne evolucijskom su se putu razdvojili prije oko 300.000 godina. Neandertalci (ime su dobili prema njemačkom rudniku Neandertal, gdje su 1856. prvi put nađeni njihovi ostaci) živjeli su na ograničenom području od Atlantika do Uzbekistana te od sjeverne Europe do Bliskog istoka.

Smatra se da njihova populacija nikad nije imala više od 15.000 pojedinaca. Denisovanci su srodnici neandertalaca čiji su ostaci nađeni prije nekoliko godina u špilji Denisova u planinama Altaj u južnom Sibiru.