Napad na Atik džamiju je nedjelo pojedinca i to neće pokvariti suživot

Nakon jučerašnjeg oružanog napada na Atik džamiju u Janji kod Bijeljine, lokalno stanovništvo je uplašeno, ali ističu da neće dozvoliti da neko pokvari suživot i odnose između Bošnjaka i Srba u ovom mjestu.

“Opredijeljeni smo za zajednički život i sugrađane pozivam na strpljenje. Iako smo spremni na ovakve događaje, koji se često ponavljaju, ne smijemo nasjedati na provokacije ovakvog tipa”, poručuje Omer efendija Camić, imam u Atik džamiji i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Janja.

U noći sa 6. na 7. januar ove godine nepoznata osoba ili više njih je pucajući iz vatrenog oružja sa do sada uočena tri metka oštetio prozor i fasadu džamije, a policija je nakon izvršenog uviđaja o slučaju upoznala Okružno tužilaštvo u Bijeljini.

Fadil Baćevac, član Savjeta Mjesne zajednice Janja i jedan od prvih bošnjačkih povratnika u ovo mjesto, ističe da je pucanje na džamiju težak trenutak za cijelu zajednicu.

“Ujedno, ovo je opomena Bošnjacima kako ćemo se ponašati i šta trebamo činiti. Građani traže brzu istragu i kaznu za počinitelja ili počinitelje, što bi trebalo biti dokaz da je zajednički život na ovom prostoru moguć. Želimo suživot bez bolnih problema, ali ovaj napad na vjerski objekt nas neće otjerati odavde. Nema povratnika Bošnjaka u Janju koji će napustiti ovo mjesto, ali, također, ne želimo ni živjeti u strahu”, naglasio je Baćevac.

On ističe da mu je teško prihvatiti činjenicu da je tokom jednog od najvećih pravoslavnih praznika Božića neko mogao uraditi ovako nešto.

“Ne želim predviđati ishod istrage, a ni unaprijed kriviti bilo koga. Ko god da je ovo uradio, on ne pripada nijednoj religiji, jer vjernik, ma koja da je njegova vjera, ne bi mogao pucati na Božiju kuću. Svi smo se pomagali i poštovali jedni druge. Prije rata, Bošnjaci su pomagali u pokrivanju krova na pravoslavnoj crkvi, a i komšije Srbi pomagali su nama”, navodi Baćevac.

Dvije janjarske džamije, između ostalog, simboli su povratka bošnjačkog stanovništva u ovaj kraj, a efendija Camić ističe da se “narod srodio sa džamijama i kako se Atik džamija početkom 2000-ih uzdizala, tako je tekao i povratak na predratna ognjišta”.

Ahmet Gruhonjić, predsjednik Medžlisa Islamske zajednice Janja, u ovo se mjesto vratio 2001. godine, a naglašava da povratnici sa “srpskim stanovnicima iz sela oko Janje žive u izuzetno lijepim međunacionalnim odnosima”.

“Odgovorno tvrdim da svi ljudi drugih nacija nisu krivi za ovo. Ovo su stvari i nedjela pojedinaca, kakvih u svakom narodu ima. To su ekstremni slučajevi kojima sve smeta i koji ne vole ni svoje bogomolje”, navodi Gruhonjić, pokazujući oštećenja na džamiji.

Prema Gruhonjićevim riječima, zajednički život nije upitan, jer su pripadnici oba naroda okrenuti ka egzistencijalnim pitanjima.

“Između 2001. i 2005. vratilo se između 8.500 i 9.000 ljudi, ali bez posla, niko ovdje ne može opstati. Ostali su ljudi koji posjeduju mnogo zemlje, dok su se drugi iselili u zemlje Zapadne Evrope. Žalosno je što odlaze mladi ljudi. Porodično odlazi od tri do šest članova. Ko može živjeti od mizerne plaće od 400 KM i to pod uslovom ako ima sreću da radi u trgovini”, pita Gruhonjić, dodajući da je “povratnike u Janju Federacija BiH zaboravila, a Republika Srpska otpisala”.

Također, Gruhonjić ističe da ga posebno boli to što “sve loše ako dolazi od strane Bošnjaka, digne se velika medijska hampa, a kada neko puca na džamiju, u pitanju je zalutali ili odbijeni metak”.

“Upravo iz tih razloga, insistiramo da se slučaj do kraja istraži i da se izreknu strožije sankcije”, poručuje Gruhonjić.

Efendija Camić također navodi da svakog petka, tokom džume namaza, u Atik džamiji klanja između 200 i 300 muškaraca.

On također podsjeća da se napadi na ovaj vjerski objekt vrše od kako je nakon rušenja u ratu, džamija ponovo izgrađena i otvorena 2005. godine.

“Prošle godine otkriven je počinitelj koji je tokom ramazana skinuo zastavu i vršio malu nuždu na spomen-obilježje šehidima i civilnim žrtvama. Radi se o istoj osobi koja je oskrnavila džamiju prije nekoliko godina, a prvi put je kažnjen uslovno. Drugi put dobio je novčanu kaznu u iznosu od 1.000 KM, koju smatramo preblagom”, rekao je efendija Camić.