Vlaški: Proslava osam praznika bogatstvo je BiH

U Bosni i Hercegovini bogatstvo predstavljaju četiri nacionalnosti, tako da svake godine u državi slavimo osam praznika. Ko to nije doživio nije svjestan tog bogatstva – izjavio je predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva (SPKD) “Prosvjeta” Savo Vlaški u razgovoru za Fenu na Badnji dan pred sutrašnji pravoslavni Božić.

Božić označava rođenje Hristovo, koje se proslavlja prvog dana praznika u vlastitoj kući, u krugu porodice.

– Na taj dan se ne ide u goste, već se to čini drugog i trećeg dana Božića – kaže Vlaški, za kojeg je Božić najradosniji od svih velikih hrišćanskih praznika.

Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebali da se izmire i oproste jedni drugima nanijete uvrede.

Tokom ovog porodičnog praznika, dodaje, članovi porodice okupe se za stolom uz bogatu trpezu.

– Na stolu se nađu razni domaći specijaliteti. Tada se siječe badnjak, te peče jagnjetina, prasetina i slično. Osim toga, običaj je da se u kuću baca slama, gdje se nalazi novac ili bombone. To je za djecu poseban doživljaj – kazao je Vlaški.

Ukras božićnog stola je pšenica u koju je postavljena svijeća, a simbolično predstavlja umiranje i ponovno rađanje prirode, te u hrišćanskoj vjeri blagoslov ljetine.

Osim toga, u kućama pravoslavnih vjernika za Božić se mijesi česnica (pogača) i ona se lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja i novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Hristu. Onaj ko dobije dio česnice u kojoj je novčić, po narodnom vjerovanju, biće srećan cijele godine.

Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.

Sve su ovo običaji koji su se prenosili s generacije na generaciju, te su se, ističe Vlaški, zadržali u pravoslavnim porodicama, u namjeri da se nikada ne zaborave njihove vrijednosti.

Proslava Božića počela je danas na Badnji dan, kada domaćin odlazi u šumu po hrastovo drvo – badnjak.

– Uveče se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja zbližava ukućane, a poštuje se običaj unošenja badnjaka u kuću. Uoči praznika slamom se posipa pod kuće, čime se dočarava pećina u Vitlejemu u kojoj je Hristos rođen – rekao je Vlaški.

Badnji dan je i posljednji dan Božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu najradosnijeg praznika Rođenja Isusa Hrista, praznika cijele porodice, koja je tada na okupu.

Pravoslavni vjernici drugog dana proslavljaju Sabor presvete Bogorodice, a treći dan Božića se obilježava kao praznik Svetog Stefana, prvomučenika koji je bio kamenovan zbog svoje vjere.

Za pravoslavni Božić je tradicionalni pozdrav – čestitanje: “Hristos se rodi” i “Vaistinu se rodi”.