na putu prema dole
BiH tone sve dublje: Dug narastao na 11 milijardi i 200 miliona maraka
U saopštenju Vijeća ministara navodi se da je u odnosu na kraj 2018. godine javni dug povećan za 93.690.000 KM ili 0,84 odsto, s tim da se spoljni dug smanjio za 66,04 miliona KM ili 0,80 odsto, dok se unutrašnji dug povećao za 159.730.000 KM ili 5,5 odsto
Vijeće ministara danas je usvojio informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti BiH na dan 31. decembra 2019. godine prema kojoj je javni dug iznosio 11.200.330.000 KM, od čega je spoljni dug 8.038.870.000 KM ili 72,67 odsto, a unutrašnji dug 3.061.460.000 KM ili 27,33 odsto.
U saopštenju Vijeća ministara navodi se da je u odnosu na kraj 2018. godine javni dug povećan za 93.690.000 KM ili 0,84 odsto, s tim da se spoljni dug smanjio za 66,04 miliona KM ili 0,80 odsto, dok se unutrašnji dug povećao za 159.730.000 KM ili 5,5 odsto.
U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 50,8 odsto, Republika Srpska sa 48,08 odsto, institucije BiH sa 0,62 odsto i distrikt Brčko sa 0,5 odsto.
Učešće javnog duga BiH u bruto društvenom proizvodu /BDP/ u 2019. godini iznosilo je 31,69 odsto.
Prema strukturi spoljnog duga po kreditorima, najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 34 odsto, Evropska investiciona banka sa 24,47 odsto, Pariški klub kreditora sa 7,39 odsto, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 6,59 odsto, Međunarodni monetarni fond sa 3,77 odsto, a što predstavlja 76,23 odsto ukupnog spoljnog duga.
Održivost duga
Vijeće ministara primilo je k znanju Analizu održivosti javnog duga BiH za period 2019-2023. godine, koju je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora s ciljem ocjene trenutnog stanja javne zaduženosti BiH i procjene njenog kretanja u srednjoročnom periodu, kao i definisanja osnovnih rizika koji mogu uticati na održivost javnog duga.
Trenutno se može ocijeniti da je BiH zemlja sa srednjoročno održivim javnim dugom na osnovu osnovnog scenarija za 2023. godinu, sa realnim rastom od 3,8 odsto, inflacijom od 1,3 odsto, primarnim bilansom od 2,4 odsto BDP-a i efektivnom kamatnom stopom od 2,4 odsto, navodi se u analizi i dodaje da su osnovni rizici, prije svega, u javnom dugu koji drže nerezidenti, zatim u dugu u stranim valutama i potrebama za spoljnim finansiranjem.
Vijeće ministara usvojilo je Informaciju o donesenim odlukama sa 59. plenarnog sastanka Komiteta eksperata Savjeta Evrope za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (Manival komitet) u vezi sa BiH.
Ministarstvo sigurnosti BiH će u skladu sa pravnim okvirom zemlje u vezi sa sprovođenjem međunarodnih restriktivnih mjera dostaviti Vijeću ministara prijedlog odgovarajućeg rješenja s ciljem adekvatnog provođenja FATF specijalne preporuke koja se odnosi na primjenu međunarodnih i domaćih restriktivnih mjera u vezi sa terorizmom.
Manival komitet pozitivnim je ocijenio napredak BiH ostvaren u provođenju više preporuka koje se odnose na sprečavanje sumnjivih transakcija u finansiranju terorizma te pranja novca, kao i provođenja međunarodnih konvencija u ovoj oblasti.
Zakon o sprečavanju pranja novca
Vijee ministara usvojilo je Informaciju Ministarstva sigurnosti o aktivnostima Radne grupe za izradu nacrta zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Ministarstvo sigurnosti zadužiće Radnu grupa za izradu nacrta zakona o spečavanju pranja novca i finansiranja terorizma da u roku od tri mjeseca potpuno uskladi ovaj nacrt zakona na način koji je naveden u odluci o njenom osnivanju.
U saopštenju se navodi da će Ministarstvo sigurnosti pokrenuti aktivnosti na izradi novog ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima, te je zaduženo da formira odgovarajuću radnu grupu.
Prethodno je Vijeće ministara usvojilo Informaciju Ministarstva sigurnosti o aktivnostima na izradi nacrta ugovora o izmjenama i dopunama Ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima.
Članstvo u IFAD-u
Vijeće ministara je na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, odobrilo sredstva za uplatu doprinosa u Jedanaestom popunjavanju fondova za period od 2019. do 2021. godine Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD) u iznosu 50.000 eura u skladu sa obavezama BiH koje proističu iz članstva.
Fond je osnovan sa zadatkom da finansira proizvodnju hrane i unapređuje ukupan život stanovništva sela zemalja u razvoju (finansira sve oblike poljoprivrednih i njima srodnih aktivnosti po relativno povoljnim uslovima).
Članstvo u IFAD-u otvoreno je bilo kojoj državi članici UN, a BiH je članica ove organizacije od 18. marta 1994. godine.
Vijeće ministara utvrdilo je pojedinačne prijedloge odluka o ratifikaciji Dodatnog protokola šest o trgovini uslugama uz Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), Izmijenjene konvencije Evropske organizacije za satelitske komunikacije (EUTELSAT) te Sporazuma sa Vladom Rumunije o uzajamnoj zaštiti tajnih podataka.
Ministarstvo spoljnih poslova dostaviće prijedloge odluka o ratifikaciji Predsjedništvu BiH u dalji postupak ratifikacije.
Vijeće ministara utvrdio je Prijedlog za potpisivanje projektnog dokumenta o regionalnom programu tehničke saradnje “Podrška unapređenju nacionalnog sistema nadzora nad biljnim nametnicima i sistema fitosanitarnog sertifikovanja”.
Riječ je o programu koji su inicirale Armenija, BiH, Gruzija, Bjelorusija, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Ukrajina, a tehničku podršku za njegovu realizaciju pružiće Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO).
Vrijednost projekta je 388.000 dolara za sedam zemalja, a sredstva za sprovođenje obezbijeđena su u projektu, te država nema obavezu plaćanja kontribucije.
Prijedlog za potpisivanje projektnog dokumenta biće dostavljen Predsjedništvu BiH u dalju proceduru, a za potpisnika je predložen ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
Vijeće ministara utvrdilo je Prijedlog za zaključivanje mmoranduma o razumijevanju između Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara i Ministarstva poljoprivrede Jordana o saradnji u oblasti poljoprivrede.
Memorandumom će biti podsticane aktivnosti u vezi sa razvijanjem i jačanjem međusobno korisne saradnje na planu razmjene informacija, olakšavanja i podrške vezama između preduzetnika, ali i u naučnim kontaktima u oblasti poljoprivrede, navodi se u saopštenju.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa će ovaj prijedlog dostaviti Predsjedništvu BiH u dalju proceduru, a za potpisnika memoranduma predložen je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.
Ulazak stranaca u BiH
Vijeće ministara, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, donjelo je Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o propisivanju dodatnih uslova za ulazak stranaca u BiH kojom se omogućava ulazak u BiH državljanima susjednih zemalja, i to Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
Radi lakše primjene ranije odluke danas je precizirano da stranci zbog poslovnih obaveza mogu ući u BiH pod uslovom da posjeduju poziv pravnog lica iz BiH, umjesto ranije propisanog pozivnog pisma, te da posjeduje potvrdu o negativnom testu na virus korona, ne stariju od 48 časova od trenutka ulaska.
Vijeće ministara zadužilo je Agenciju za javne nabavke da sačini prijedlog odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg na godinu dana, počev od 1. juna ove godine u iznosu od 30 odsto.