Novinarka uradila serološko testiranje: “U februaru sam dvije sedmice imala temperaturu”

Koliko ste puta do sada čuli “Sigurno sam i ja već imao koronu”, “Svi smo kući bili bolesni još u zimu”, “Nikad mi nije bilo tako loše…”?

Ako ste i vi jedan od onih koji sumnjaju da su imali Covid-19, iako na njega nisu testirani, u Hrvatskoj sada to možete i sami provjeriti. Jedino ćete svoju znatiželju morati platiti, piše Jutarnji.

Na hrvatskom tržištu odobreno je 12 seroloških testova na Covid-19 različitih proizvođača – testova koji ne utvrđuju jeste li trenutno bolesni, već jeste li nekad ranije bili u kontaktu s virusom, odnosno jeste li preboljeli Covid-19. Testovi, zapravo, utvrđuju jeste li razvili antitijela koja organizam razvija kad se bori s virusom.

Dostupni testovi se razlikuju po kvaliteti, a cijena im je u rasponu od oko 200 (oko 50 KM) do oko 800 kuna, odnosno nešto više od 200 KM. Testirati se možete u nekoj od privatnih poliklinika koje provode testiranja, osim u slučaju da pokazujete simptome bolesti – povišenu temperaturu, kašalj, kihanje… U tom slučaju primjeren test je bris i preporučuje se kontaktiranje nadležne epidemiološke službe.

Neobične viroze

Odlučila sam se i sama testirati jer sam mislila da sam možda bila zaražena. Naime, oba moja djeteta, školarci, početkom februara imala su neobičnu, dugotrajnu virozu popraćenu glavoboljom i povišenom temperaturom. U jednom trenutku u razredu moje četvrtašice na nastavu je dolazilo tek dvoje djece. Svi ostali su bili bolesni. Nekima se zakomplikovalo pa su dobili upalu pluća, a svaki drugi je završio na antibiotiku.

Sve bih to inače pripisala dječjim virozama uobičajenima za kraj zime, ali desetak dana nakon njih i sama sam se razboljela, uz puno teže simptome. Prvo sam dobila konjunktivitis koji sam vukla nekoliko dana, a onda sam se počela osjećati loše.

Dobila sam drhtavicu i temperaturu koja je rasla preko 39,5. S 40 i nešto godina to nije bilo nimalo ugodno, doslovno me svaki djelić tijela bolio i jedva sam mogla stajati. Uz sve me počeo boljeti i umnjak pa sam sve pripisala njemu. Zubar na Hitnoj, jer je, kako to već biva, bila subota, dao mi je dva antibiotika i poslao me kući.

Već drugi dan počeli su me užasno boljeti grlo, jezik i cijela usna šupljina. Nisam mogla ništa okusiti, jedino sam pila čaj, i to s velikom mukom. Iduća dva dana stanje mi je bilo sve gore pa sam na kraju završila na hitnom prijemu u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

Na historiji bolesti mi piše da sam bila “blaže klonula” pa mogu samo reći da ne želim nikada saznati kako izgledaju gore kategorije klonulosti. Taj dan u Zaraznu je primljen prvi Hrvat kojem je dijagnosticiran Covid-19, a u čekaonici su sa mnom baš bili mladići koji su došli na testiranje jer su netom prije bili u Italiji na utakmici.

U jeku koronapanike koja je zahvatila i našu zemlju podatak na mojoj historiji bolesti bio je, blago rečeno, zanimljiv – “novinarka je koja je intervjuirala Hrvaticu koja je boravila u Wuhanu, ali nakon što joj je već prošlo razdoblje karantene”. Činilo mi se neodgovorno taj podatak prešutjeti liječnicima, ali svi su govorili da moje testiranje nije potrebno. Budući da mi nije bilo bolje, promijenili su mi antibiotik i ukupno sam ih primila četiri.

Nakon dvije sedmice, uz redovni dolazak u dnevnu bolnicu, gdje sam intravenozno dobijala antibiotik, bilo mi je malo po malo bolje i napokon sam se oporavila. Uz osam kilograma manje. Bris na streptokok, ali i onaj na adenovirus bili su negativni, tako da nije ni danas jasno što mi je tačno bilo.

Kasnije sam nekoliko puta pomislila da je bar bila korona pa da sam to “skinula s vrata”. Znatiželja mi nije dala mira pa sam se jučer testirala u Poliklinici za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku Synlab Hrvatska u Velikoj Gorici. Postupak je vrlo jednostavan, izvade vam krv iz vene i kroz dva sata rezultati su gotovi. Test stoji 170 kuna (manje od 50 KM), a proizvodi ga Abbott. U posljednje vrijeme sve je više tvrtki koje testiraju svoje zaposlenike prije povratka na posao, rekli su nam u poliklinici.

Treba imati na umu da serološki testovi nisu isto što i dijagnostički PCR testovi, kojima se otkriva je li netko trenutno bolestan. Treba znati i da oni ne moraju nužno dati tačne rezultate, osobito ako su slabije kvalitete. HZJZ također radi na tome da serološka testiranja uđu u rutinsku dijagnostiku, što znači da bi se mogla raditi na uputnicu ili uz plaćanje.

Lažni nalaz

Serološki testovi mogu imati i lažno pozitivne i lažno negativne rezultate. Negativan rezultat serološkog testa ne isključuje mogućnost da je neko bio zaražen s obzirom na to da jedan manji dio ljudi ne razvija protutijela.

– Jedan od ključnih problema serološkog testiranja je to što za sada još uvijek ne znamo znači li prisutnost antitijela da je osoba uistinu imuna na virus, odnosno da se više ne može zaraziti. Osim toga, ako imunitet postoji, ne znamo koliko će dugo trajati i štititi nas od bolesti – rekao je Basam Neime, mag. med. laboratorijske dijagnostike u Synlabu, na moju tvrdnju da bih čak i voljela da sam “odradila” Covid-19.

Moj nalaz je na kraju negativan. Ipak to nije bio koronavirus iako sam imala dosta od navedenih simptoma – konjunktivitis, glavobolju, visoku temperaturu, bolove u mišićima, umor.

– Do sada je u Synlabovim laboratorijima testirano preko 400 ljudi, a pozitivno je manje od 1% testiranih. S obzirom na relativno maleni broj testiranih, podatak se ne može koristiti kao pregled stanja u državi – rekao nam je Neime.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) počeo je prije desetak dana serološko testiranje koje bi trebalo dati dugoočekivani odgovor o raširenosti koronavirusa u populaciji, odnosno koliki je postotak hrvatskih građana prokužen.

Imunitet

Test ELISA metoda je serološke dijagnostike kojom se u serumu bolesnika dokazuju pojedine klase antitijela, IgM, IgG i IgA. Ovisno o dokazanim antitijelima, možemo reći radi li se o akutnoj ili nedavnoj infekciji, odnosno o ranijem kontaktu s virusom.

Ako osoba ima antitijela za SARS-CoV-2, znači da je stekla imunitet, no o trajanju imuniteta ne znamo mnogo jer se radi o novom virusu te je od njegove pojave prošlo premalo vremena da bi se moglo govoriti o dugotrajnosti imuniteta.

Serološka testiranja provode se i u ostalim zemljama Europske unije, a rezultati iz Češke i Slovenije pokazuju da je u tim zemljama virusom bilo zaraženo između dva i pet posto populacije. To je nedovoljno za postizanje “imuniteta krda”, koji je kod Covida-19 između 60 i 70 posto.