podijeljena mišljenja
Hoće li parlamentarna saslušanja uticati na tužilački predmet “Respiratori”?
Sarajevska advokatica Senka Nožica govori kako je normalno da Parlament formira ovaj odbor i ispita političku odgovornost, međutim da u BiH “vladajuće strukture uključujući i Parlament uzimaju od demokratije samo ono što njima ide u korist”
Nakon što je Dom naroda Parlamenta Federacije formirao privremeni odbor koji će utvrditi činjenice o nabavci 100 respiratora iz Kine, mišljenja stručnjaka o tome koliko bi rad tog odbora uticao na predmet “Respiratori” na kojem radi Državno tužilaštvo su podijeljena.
Privremeni odbor bi trebao u roku od 15 dana utvrditi činjenice u vezi sa nabavkom respiratora iz Kine plaćenih 10,5 miliona KM.
U razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) predsjednik ovog odbora Dragan Stevanović ističe da je Ustavom Federacije definisano kako oba doma Parlamenta mogu vršiti ispitivanja, istrage, saslušavanja i tražiti dokumentaciju na uvid, te da je ovaj odbor formiran za ispitivanje svih okolnosti pod kojima je nabavljeno 100 respiratora za potrebe zdravstvenog sistema Federacije.
“Mi nismo ni sudije, ni tužioci, mi ne ispitujemo krivičnu odgovornost bilo kojeg pojedinca, to je stvar tužilaštva i suda. Ovdje institucije, znači Vlada Federacije kojoj smo se obratili, Ministarstvo zdravlja, Federalna uprava civilne zaštite, Federalni štab i dvije agencije treba da nam odgovore na pitanja na koji način se trošio budžetski novac, kojim procedurama i iz kojih razloga”, kaže Stevanović.
On pojašnjava kako je ovo odgovornost Parlamenta Federacije jer on donosi budžet, te da eventualna odgovornost može biti politička “u smislu odgovornosti odgovarajućih organa”.
Krivičnu odgovornost, ukoliko postoji, prema Stevanoviću, trebao bi utvrditi sud.
Advokati Adna Dobojlić i Asim Crnalić smatraju da bi parlamentarnom istragom moglo doći do ometanja rada Tužilaštva BiH.
“Moje je stajalište da u predmetu koje vodi Tužiteljstvo ne treba organizirati nikakvu parlamentarnu istragu jer bez obzira na to što su politička tijela ovlaštena to činiti, mogu nastati teške posljedice za krivični postupak koji vodi Tužiteljstvo”, kaže Crnalić.
Kao primjer navodi razgovore s eventualnim svjedocima i da u okolnostima u kojima to odbor provodi može “pokvariti posao Tužiteljstvu jer su procedure različite”.
Ističe kako je ovo pravni predmet, gdje nisu još uvijek dovoljno razjašnjene činjenice i pravo, te da se na političku odgovornost može pozivati tek kad bude jasno o čemu se radi.
Advokatica Dobojlić, koja je dugo vremena radila u Državnom tužilaštvu, navodi da kada Tužilaštvo vodi istragu, pogotovo u ovom slučaju gdje je javnost obaviještena o tome i gdje se zna da se provode istražne radnje, tu “niko nikad ne bi trebao da se upliće niti bilo šta radi osim Tužilaštva i istrage”.
Ona kaže da nije uredu, ukoliko dođe do toga, da se pred parlamentarnom komisijom saslušavaju isti svjedoci koje Tužilaštvo saslušava i koje ima namjeru saslušati.
“Tužilaštvo štiti svoje svjedoke i ono što je u istrazi, pogotovo prije eventualnog podizanja optužnice, je tajna. Dakle, niko niti smije uticati na to, niti smije znati šta je taj svjedok rekao. Tužilaštvo provodi istragu koja je tajna, to što sad na ovakav način izlaze informacije nije uredu”, ističe ona.
Stevanović kaže da u slučaju da osoba koju odbor pozove ne želi odgovarati na pitanja, onda snosi političku odgovornost pred Parlamentom.
“Ako smatra da ga to ugrožava u smislu njegovog statusa krivičnog ili nekog, nek podnese ostavku, pa nek se onda brani pred sudovima. (…) Ali on kao politički organ, odnosno izvršni organ Parlamenta, mora dati odgovor Parlamentu, ne može mu ih uskratiti ni pod kojim izgovorom, pa čak ni pod izgovorom vođenja krivičnog postupka”, naglašava Stevanović.
Sarajevska advokatica Senka Nožica govori kako je normalno da Parlament formira ovaj odbor i ispita političku odgovornost, međutim da u BiH “vladajuće strukture uključujući i Parlament uzimaju od demokratije samo ono što njima ide u korist”.
Smatra da ovakve komisije vrlo često služe kao “pokriće” ukoliko bi neko upitao je li utvrđena određena odgovornost kako bi se reklo da komisija radi na tome i da će rezultati biti saopćeni.
“Ne vjerujem ja da će ti rezultati ikad izaći na vidjelo, barem ne u onom smislu kako mi to očekujemo…”, kaže Nožica za BIRN BiH.
Ona pojašnjava da se krivična istraga vodi neovisno od političke, te da nalazi “parlamentarne istrage” ne bi trebali uticati na krivičnu.
“Ipak, nekada ta politička istraga koja se vodi može pomoći ukoliko se dođe do nekih činjenica i saznanja do kojih eventualno krivična istraga nije došla. Radi se o dvije odvojene odgovornosti, jedna je politička, a jedna je krivična i ne mislim da tu postoji nekakav sukob nadležnosti, odnosno nekakav konflikt između to dvoje”, smatra Nožica.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo je krajem aprila potvrdilo da je formiralo predmet, o čemu je ranije pisao BIRN BiH, a i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) također je potvrdila da je sprovodila nezavisnu istragu u vezi sa mogućim pranjem novca, dok je Agencija za javne nabavke tražila dokumentaciju o nabavci vrijedne medicinske opreme od firme “F.H. Srebrena malina”.
Tužilaštvo BiH je nedavno preuzelo ovaj predmet od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, te saopćilo kako je zaprimilo stručno vještačenje ovih respiratora, te kako je utvrđeno da nije preporučeno njihovo korištenje u jedinicama intenzivne njege.
Prema podacima koje je saopćio federalni premijer Fadil Novalić, 100 respiratora od kojih je za sada stiglo 80, plaćeno je 10,5 miliona maraka. Direktor “F.H. Srebrena malina” Fikret Hodžić je u saopćenju za javnost, nakon što je portal Fokus objavio priču da je njegova firma koja se bavi proizvodnjom i prodajom voća uvoznik medicinske opreme, izjavio kako su respiratori najtraženija roba na svijetu.
“Naše zadovoljstvo je tim veće jer smo, iskoristivši svoje relacije i poslovne odnose s partnerima iz Kine, ovom nabavkom uspjeli značajno osnažiti naš zdravstveni sistem”, naveo je Hodžić i dodao kako bi Federacija bez njegove kompanije mjesecima čekala nabavku respiratora iako je na stranicama gdje se ovi respiratori nude navedeno da je rok isporuke nekoliko sedmica.
Kako stoji u izjavi o nabavci koju je potpisao Solak, respiratori su nabavljeni od kineske firme “Beijing Aerospace Changfeng Co., Ltd”.
BIRN BiH je pisao i da je cijena 100 respiratora iz Kine, naručenih uz pomoć kompanije “BTL Medical Montenegro” za Bosnu i Hercegovinu iznosila gotovo dvostruko više nego što je ranije bilo dogovoreno u Srbiji preko iste kompanije. Prema dokumentu koji je ranije objavila Balkanska istraživačka mreža u Srbiji, firma iz Crne Gore je dogovorila cijenu od 4,9 miliona maraka za 100 respiratora, isti tip koji je kasnije u BiH plaćen 10,5 miliona KM.
Prema javno dostupnim podacima koje je prikupio BIRN BiH, respiratori koje je uvezla “F.H. Srebrena malina” najskuplji su nabavljeni respiratori tokom pandemije u BiH.
Dom naroda je privremeni odbor formirao na prijedlog delegata Elmedina Konakovića. Odbor uz Stevanovića čini i potpredsjednik Fahrudin Skopljak, te članovi Elmedin Konaković, Vibor Handžić, Zvonko Marić, Damir Marjanović, Damir Džeba i Žarko Vujović.
Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upit BIRN-a BiH za komentar o provođenju parlamentarne istrage do trenutka pisanja teksta.