Ambasador SAD: Izbori u Mostaru se moraju održati ove godine

Vjerski lideri imaju svoju ulogu u komemoracijama i nadam se da će se te komemoracije fokusirati na sjećanje, a ne revizionizam, izjavio je, uz ostalo, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson, komentirajući održavanje mise bleiburškim žrtvama u sarajevskoj katedrali, 16. maja.

Ambasador takođe u intervjuu navodi kako postoji način da se osigura održavanje lokalnih izbora u Mostaru, a to je, kazao je “da Parlament usvoji zakone koji su neophodni da se ove godine održe izbori”. Izbore u Mostaru, koji nije bilo od 2008. godine zbog političkih nesuglasica oko izbornih pravila, i u EU smatraju jednim od ključnih prioriteta koji bh. vlasti moraju da ispune.

Misa u Sarajevu

RSE: Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini reagirala je na najavu održavanja mise bleiburškim žrtvama. Brojni smatraju da se radi o revizionizmu. Dijelite li to mišljenje?

Nelson: Mislim, naročito ove godine kada se obilježava 25 godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini i 75 godina od završetka Drugog svjetskog rata, da je važno da se svi fokusiraju na dvije vrijednosti demokratije – pomirenje i međureligijski dijalog. I kada se osvrnemo, naročito na Drugi svjetski rat, moramo prepoznati istorijski kontekst. Vjerski lideri imaju svoju ulogu u komemoracijama i nadam se da će se te komemoracije fokusirati na sjećanje, a ne revizionizam, te da će donijeti oporavak, a ne inspirisati mržnju i podjele. Također i da će ljude voditi ka oprostu, a ne osveti.

Korupcija

RSE: Ambasada Sjedinjenih Američkih Država izrazila je zabrinutost zbog navoda o korupciji tokom pandemije u Bosni i Hercegovini. Najveća afera se tiče uvoza ventilatora iz Kine. Kakvi su Vaši utisci?

Nelson: To potvrđuje našu zabrinutost da je korupcija veliki problem u Bosni i Hercegovini. Čujemo građane koji upozoravaju na stanje i nivo korupcije i uvredljivo je i žalosno vidjeti slučajeve korupcije u krizi kakva je ova. U normalnim okolnostima, korupcija predstavlja pronevjeru javnih, građanskih sredstava, ali u ovakvoj krizi ona može značiti i gubitak života.

Korupcija je nešto čega su građani ovdje siti i mi, u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, radimo na tome da podupremo napore koji udaraju na korupciju, radeći sa tužiocima koji se time bave, podupiremo OSCE-ove napore da nadgledaju sudske procese, podupiremo medije, istraživačke novinare koji ove slučajeve otkrivaju, ali i vlade koje pokušavaju da implementiraju sisteme za transparentnost, bilo da se radi o boljem sistemu javnih nabavki ili budžeta. Svi ovi napori su jako važni, jer je korupcija jako destruktivna.

Pravosuđe

RSE: Kakva su Vaša očekivanja od bh. pravosuđa, s obzirom da su brojne međunarodne organizacije, ali i eksperti Evropske unije, izrazili ocjenu da se pravosuđe ne bavi kriminalom i korupcijom, naročito onom visokopozicioniranih osoba, i čak upozorava da je pravosuđe pod političkim uticajem?

Nelson: Nadamo se da će pravosuđe moći da funkcioniše neovisno i transparentno, te da će biti u prilici da osigura provođenje pravde. Nažalost, postoje mnogi indikatori koji ukazuju da je pravosuđe pod jakim uticajem političkih partija, gdje sudije i tužioci, čini se, donose odluke koje nisu bazirane na interese građana, već političkih partija i političkih lidera. Svako ko pročita mišljenje Evropske unije o Bosni i Hercegovini može vidjeti koliko je to zabrinjavajuće.

Pribeov izvještaj (specijalni izvještaj, objavljen početkom decembra 2019. godine u Briselu, kojeg je sačinio nezavisni pravni stručnjak Rajnhard Pribe op.aut), također, govori o tome. Potrebne su hitne reforme u sektoru pravosuđa, kako bi se osigurao njegov integritet i nezavisnost i mi ćemo nastaviti da zagovaramo kod parlamentaraca i drugih da usvoje zakone i da se ti zakoni i provode kako bi se pravda u ovoj zemlji osigurala.

Pandemija

RSE: Na početku pandemije u Bosni i Hercegovini činilo se da je moguće postići političko jedinstvo, no kasnije tog jedinstva nije bilo.

Nelson: Prvi odgovor u zemlji je bio pozitivan i ljudi su shvatili da efikasan odgovor traži solidarnost i jedinstvo. A da bi se postiglo jedinstvo, neophodan je kompromis. Izuzetno je važno što je prepoznata hitnost i da se radi o veoma smrtonosnom i zaraznom virusu koji može odnijeti mnogo života. Virus ne poznaje granice, niti etničke ili političke sklonosti. Ako lideri ne budu radili zajedno, neće moći zaštiti svoje građane.

Postoji vrijeme kada vlade treba da budu mnogo bolje u koordinaciji, transparentnosti i brzini donošenja odluka, jer bilo kakvo odlaganje može koštati života. Solidarnost koju smo vidjeli, ohrabrujem i dalje. Ohrabruje, na primjer, i odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine da odgovori na Mišljenje Evropske unije i akcijski plan kojim se zadaju zadaci institucijama da naprave promjene koje trebaju zemlji da bi išla naprijed. Ove promjene sada su važnije nego ikada, jer kada se izađe iz ove krize biće teško i zemlja treba da bude jača.

Pitanje Mostara

RSE: U oktobru će se u Bosni i Hercegovini održati lokalni izbori, ali još uvijek nisu raspisani za Grad Mostar. Ima li načina da se ovo prevaziđe, odnosno jeste li vidjeli stvarnu opredijeljenost političara da se ovo riješi?

Nelson: Postoji način da se to riješi, a to je da Parlament usvoji zakone koji su neophodni da se ove godine održe izbori. Evropski sud za ljudska prava je intervenisao i rekao da je lakrdija da se ovo povlači toliko godina i da građani Mostara ne mogu glasati. Izbori u Mostaru se moraju održati ove godine! Pitanje je samo kako će se to dogoditi – hoće li sud morati intervenisati ili će političari i parlamentarci napisati rješenje.

Mi nastavljamo da ohrabrujemo dijalog među stranama da postignu neophodan kompromis i da ovo urade, a ne samo da ga odguraju u ruke suda. Ovo je nešto što Parlament može da razriješi i mi nastavljamo da ohrabrujemo dijalog o tome. Jako je važno da lideri bilo koje političke stranke ne stavljaju svoje uskostranačke interese iznad potrebe i prava građana Mostara.

Odlazak građana iz BiH

RSE: Da li na političkoj sceni vidite nove političke snage neopterećene nacionalizmom i politikom podjele?

Nelson: Vidim povećana očekivanja građana Bosne i Hercegovine da njihove vlade i lideri preuzmu odgovornost. Vidim povećan umor od status quo politike, koja je ponajviše bazirana na nacionalnost i etnicitet i održavanje ratnih podjela, kao i držanja ratnih rana otvorenima. Vidim da građani kontinuirano traže i očekuju prosperitetniju budućnost u zemlji koja će obezbijediti pristojno obrazovanje njihovoj djeci, pristojne mogućnosti, zdravstveni sistem za njihove porodice. Sve je ovo sada važnije, no ikad. I, tužno, ali građani u sve većem broju odlučuju da je njihova budućnost moguća samo ako napuste zemlju.

A šta se desi kada napuste zemlju? Imamo dva miliona građana Bosne i Hercegovine u dijaspori i vidimo da oni dobro uspijevaju u zemljama u kojima je jaka vladavina prava. Onda shvatite da problem nisu ljudi niti njihove vrijednosti, problem je sistem koji je baziran na pokroviteljstvu i koji održava status quo i nastavlja podjele. Ja vidim nadu u mladim ljudima koji su zainteresirani da imaju bolju budućnost. Ljudima koji kažu, ne moram da idem, jer je ovo moja zemlja i želim je napraviti boljom. Nastavićemo da ohrabrujemo i pomažemo političke lidere i vlade koje žele naprijed. I sve građane koji rade na tome da ova zemlja napreduje.

Američka pomoć

RSE: Sjedinjene Američke Države su među prvima pomogle Bosni i Hercegovini tokom pandemije, bez ikakvog uslovljavanja. No, nisu sve zemlje tako postupile, poput Rusije, na primjer. Šta može biti iza toga?

Nelson: Mogu da govorim samo o Sjedinjenim Američkim Državama. Mi smo bili jak partner ovoj zemlji već 25 godina. Od kraja rata investirali smo u ovu zemlju gotovo dvije milijarde dolara za izgradnju kapaciteta institucija i da pomognemo zemlji da dosegne veći nivo prosperiteta i sigurnosti. Pomoć koju sada dajemo je dio tog dugog partnerstva koje će se nastaviti i ubuduće. Pomoć koju smo mogli dati nije toliko impresivna, kao što je ona koju je Bosni i Hercegovini dala Evropska unija, koja je bila jako velikodušna, ali radimo jako naporno da damo koliko možemo, iako smo zemlja koja je najpogođenija oboljenjem COVID-19.

Naša pomoć se sastojala od opskrbe za Oružane snage, kako bi one mogle da odgovore, a to je pratila i Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) koja je dala više od milion dolara kako bi se uspjelo detektirati i testirati, ali prevenirati slučajeve oboljenja. Također je USAID, zajedno sa Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) pomogao da se naprave privremeni prihvatni centri u Unsko-sanskom kantonu. Također, radi i sa našim partnerima kako bi se prikupilo više novca za one koji su najranjiviji u ovoj krizi, a to su ljudi koji su ostali bez posla. Direktor naše Misije je protekle i ove sedmice dostavljao pomoć porodicama kroz naš program “Pro budućnost”.

U Washingtonu predsjednik govori o sveameričkom odgovoru i to nije samo odgovor jedne vlade, već svih nivoa, ali i građana, kao što je Američka trgovačka komora u Bosni i Hercegovini koja prikuplja sredstva i donira ih ovisno o potrebi. Čak i članovi naše mreže Bold – BiH omladinski lideri, mladi ljudi koji su se priključili našoj inicijativi i koji imaju između 18 i 35 godina, za njih smo obezbijedili grant sredstva. Već imamo više od 150 prijedloga od tih mladih ljudi, od čega smo odabrali pet za grantove. Radi se o tome da svaki građanin može u svojoj zajednici može pomoći u borbi sa COVID-19.